Sažetak:

Tema kojom se autorica bavi je iznimno aktualna i dobiva sve više na važnosti. Međutim, unatoč činjenici da je koncept dobre vladavine prilično popularan (ili baš upravo zbog toga), veliki broj postojećih definicija dobre vladavine rezultirao je povećanom konfuzijom oko toga što uopće čini granice odnosnog koncepta. S druge strane, unatoč postojećim različitim značenjima, interpretacijama i definicijama koje nalazimo u literaturi, postoji, u najmanju ruku, određena vrsta zajedničkog shvaćanja u pogledu temeljnih elemenata ili načela dobre vladavine. Svako od tih načela (otvorenost, sudjelovanje, odgovornost, usklađenost, djelotvornost, potpomognuti načelima supsidijarnosti i proporcionalnosti) važno je samo po sebi, ali ona se ne mogu ostvariti odvojenim djelovanjem. Zajedničko djelovanje svih načela dobre vladavine ono je što očekujemo od svakog demokratskog sustava. Načela dobre vladavine podupiru demokraciju i vladavinu prava i, u konačnici, ne manje važno, je da se sva načela primjenjuju na svim razinama vladavine – globalnoj, europskoj, nacionalnoj, te, dakako, regionalnoj i lokalnoj.

Autorica za svrhu svojeg istraživanja određuje analizu implementacije koncepta dobre vladavine u cjelokupni hrvatski društveno-politički sustav. Pri tome, potaknuta osobnim (negativnim) iskustvima s hrvatskim upravnim aparatom, koja su rezultirala gubljenjem povjerenja u javnu upravu same autorice (ali zasigurno i velikog postotka građana), autorica se fokusira upravo na upravu i na instituciju pučkog pravobranitelja, kao korektivnog mehanizma vezanog uz (loš) rad uprave.

Važnost predmeta koji se obrađuje u rukopisu je u tome što ovako iznimno složenu materiju autorica sistematizira i klasificira, te na taj način cijelu materiju čini razumljivom, pristupačnijom i primjenjivijom. Pri tome, ne manje važno je da autorica nudi popis relevantnih teorija, smjernica i preporuka za vraćanje povjerenja građana u cjelokupni sustav javne uprave.

Recenzirano djelo ocjenjeno je kao izvorno djelo kojim se ispravlja insuficijentnost literature na odnosnu temu.

Iz recenzije doc. dr. sc. Anite Blagojević

Bilješka o autorici:

Sadika Bajutti rođena je 25. rujna 1966. godine u mjestu Jezerski, B i H. Završila je Studij javne uprave na Pravnom fakultetu u Osijeku, Sveučilište J. J. Strossmayer, na kojem je diplomirala 09. lipnja 2009. godine pod mentorstvom prof.dr.sc. Renate Perić, na temu rada „Porez na dodanu vrijednost i njegov utjecaj na razvoj Republike Hrvatske“, te stekla stručni naziv Stručna prvostupnica javne uprave. Na Specijalističkom stručnom studiju javne uprave“ također na Sveučilištu J. J. Strossmayer u Osijeku diplomirala je 20. ožujka 2012. iznimno uspješno iz predmeta Menadžment, pod mentorstvom prof.dr.sc. Nihade Mujić, na temu završnog rada „Poslovna etika“, te stekla stručni naziv Stručna specijalistica javne uprave. Na Specijalističkom diplomskom stručnom studiju javne uprave“ na Sveučilištu J. J. Strossmayer u Osijeku, diplomirala je 28.travnja 2014. godine također iznimno uspješno iz predmeta Dobra vladavina, pod mentorstvom prof.dr.sc. Zvonimira Lauca, na temu „Koncept dobre vladavine i Institucija pučkog pravobranitelja u Republici Hrvatskoj“ te stekla stručni naziv Specijalistica javne uprave (spec.publ.adm). 2014. prijavila je poslijediplomski studij Marketing posebnih područja na Ekonomskom fakultetu u Osijeku. Zaposlena je u Ministarstvu financija, Porezna uprava, Područni ured Sisak, Ispostava Sisak. Članica je Instituta za javnu upravu i Centra za poslovnu etiku u Zagrebu.

Ključne riječi: dobra vladavina (good governance), europska i demokratska načela, problematika vladavine u RH, javna uprava, pučki pravobranitelj, ljudska prava, autopoiesis

E-mail: Sadika Bajutti

Naslov: Koncept dobre vladavine i institucija pučkog pravobranitelja u Republici Hrvatskoj
Autor: Sadika Bajutti
Broj stranica: 188
Nakladnik: REDAK
Godina izdanja: 2014.
ISBN: 978-953-336-164-2
Tisak: digitalni tisak knjiga – print na zahtjev