Sažetak:
Empirijska studija autorica Anči Leburić, Marine Štrk i Majde Čuvić, pod naslovom Hrvatski život uživo: komparativno sociološko istraživanje peta je istraživačka studija u sociološkoj biblioteci nakladnika i tiskara Redak iz Splita. Djelo je nastalo u okviru predmeta Sociološka istraživačka radionica, čija je nositeljica (ovdje i urednica) prof. dr. Anči Leburić. Njene su­autorice u ovom izdanju su studentice završne godine preddip­lomskog studija jednopredmetne sociologije (istraživačke orijen­tacije) na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta u Splitu.
Predmet empirijskih istraživanja čiji se rezultati u ovoj stu­diji referiraju, bila je kvaliteta života građana i građanki Hrvatske. Mjerili su se stupnjevi građanskog zadovoljstva s različitim aspektima življenja. Autorice su nastojale u studiji analitički pratiti odnose i interakcije između mladih i odraslih koji su u oba istraživanja (2002. i 2006. godine) sudjelovali kao ispitanici.
Generalni zaključci sugeriraju kako hrvatski građani nisu zadovoljni svojim materijalnim stanjem i novčanom situacijom, koju svode na preživljavanje. Istovremeno, sva karijerna obilježja vrlo su konotirana, kao na primjer njihovo precipiranje o mogućnostima vlastitoga napredovanja u poslu. Dakle, nezado­voljni su svojim karijerama, općenito poslom kojim se bave i vlastitom obrazovanošću. Sebe doživljavaju kao prosječne građa­ne, te osrednjima (ni pretjerano lošima, niti pretjerano dobrima) dimenzioniraju većinu aspekata i elemenata kvalitete vlastitoga življenja.
Ono što građane zadovoljava i čini sretnima, uglavnom su interakcije s drugima, sa prijateljima, kao i druženje s njima i njihov društveni ugled.
Sebe osobno, naši ispitanici doživljavaju kao skupinu gra­đana koja je osrednje obrazovana; relativno poslovno sređena i uspješna; prosječnih nacionalnih primanja, koja su svakako nedovoljna i premala za kvalitetno življenje. Potječu iz neobra­zovanih obitelji, pa ima i nepismenih među njihovim roditeljima, kao i onih koji uopće nisu pohađali osnovnu školu. Prema rođenju i stanovanju uglavnom su urbanoga porijekla i statusa, te stambeno situirani. Ovo posljednje moglo bi se tretirati obe­čavajućim s apekta društvenoga razvoja srednjeg sloja u hrvatskom društvu, no riječ je o skupini koja sebe subjektivno doživljava kao siromašnu, te relativno nezadovoljnu društvenim aspektima življenja i u tom kontekstu – neperspektivnom.
Na početku trećega milenija, građani u najvećoj mjeri problematiziraju političke sukobe u zemlji. Istovremeno ih zab­rinjava raširena sveopća nestručnost ljudi na funkcijama, a naročito kaos u školstvu, zdravstvu i znanosti. Pravna država, pre­ma njihovim mišljenjima, tek je utopija. Iz svega toga nesumnjivo proizlazi kritička i negativna slika društvenoga razvoja.
Doduše, manje od trećine ispitanika ipak predviđa kako će život u skoroj budućnosti općenito u Hrvatskoj, biti kvalitetniji i bolji nego prije, početkom 2000-ih godina. No, smatraju nužnim suzbiti korupciju, mito, prijevare, političke veze i malverzacije, nerede, loš život – hitno i odlučno.
Konačno, (ne)zadovoljstvo vlastitim životom “na hrvatski način” uvjetovano je percepcijama (građana i građanki Hrvatske) kvalitete vlastitoga življenja. I bez obzira je li riječ o poslu, zanimanju, obrazovanosti ili o slobodnom vremenu, obiteljskim ili o društvenim odnosima, kritičnost je uvjetovana stvarnim i manifestnim životnim stanjima, odnosima ili procesima u koje su uključeni i čiji su stvarni sudionici.

Bilješka o autoricama:
Anči Leburić , redovna je profesorica na katedri sociološke metodologije, Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta u Splitu. Objavljuje znanstvene radove iz metodologije društvenih i humanističkih istraživanja, te empirijske studije iz posebnih sociologija. Nositeljica je kolegija na preddiplomskim, diplomskim i doktorskim studijima u zemlji i inozemstvu. Urednica je nekoliko biblioteka u kojima se objavljuju metodološke i sociološke studije. Vodi i sudjeluje u međunarodnim projektima u kojima se istražuju razvojne, kulturološke, medijske, socijalno-ekološke, urbane i dr. teme.
Članica je nekoliko stručnih asocijacija, te predsjednica Splitske podružnice Hrvatskoga sociološkog društva od 2006 god.

e-mail: Anči Leburić
web: www.ancileburic.com

Marina Štrk, studentica II. godine diplomskog studija jednopredmetne sociologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu. Sudjeluje u istraživanjima, te objavljuje empirijske radove iz posebnih sociologija. Usavršava se u području sociologije mode. U sklopu kolegija Suvremene metodološke paradigme u sociologiji 1/2 održavala je seminare na predmetima čija je nositeljica prof. dr. Anči Leburić (2008./2009). Sudjelovala je na međunarodnoj konferenciji Na putu ka dobu znanja (2009./2010.) u Splitu.
Članica je Vijeća Odsjeka za sociologiju, Povjerenstva za izdavačku djelatnost Filozofskog fakulteta u Splitu i Hrvatskoga sociološkog društva.

e-mail: Marina Štrk

Majda Čuvić, studentica jednopredmetne sociologije istraživačkoga smjera na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu. Surađivala je kao anketarka i intervjuerka u institucijskom sociološkom istraživanju o Kvaliteti studija na Filozofskom fakultetu i ostvarenim utjecajima Bolonjske deklaracije u 2005./2006.g.; te u projektima na Odsjeku za sociologiju: Jezik u medijima (2007.).; Školovanje i društvena pokretljivost (2006./2007).; Društveno ponašanje mladih (2007./2008.). Objavila je nekoliko metodoloških eseja (vidi ovdje).
Članica je Hrvatskoga sociološkoga društva.

e-mail: Majda Čuvić

Naslov: HRVATSKI ŽIVOT UŽIVO
Autor: Anči Leburić, Marina Štrk, Majda Čuvić
Broj stranica: 126
Nakladnik: Redak
Godina izdanja: 2008.
ISBN: 978-953-7595-01-2
Prilog: CD s tabličnim i grafičkim prilozima
Tisak: digitalni tisak knjiga – print na zahtjev