Sažetak:
Studija pod naslovom „Pogledi na Bolognu s Filozofskog fakulteta u Splitu“ čije su autorice Anči Leburić i Sanja Čurković-Kalebić, autor Ivan Perić, te Katarina Konsa i Marijana Ančić predstavlja rezultate institucijskog istraživanja koje je realizirano tijekom 2006. godine. Nakon što su se izložile temeljne odrednice i ciljevi visokoobrazovne reforme u Republici Hrvatskoj, a koja je promovirana pod sintagmom „implementacija Bologne“, u studiji se prikazuju učinci toga procesa već tijekom prve godine njegove provedbe na Filozofskom fakultetu u Splitu. Prikazuju se svi postojeći studiji, njihovi studentski kapaciteti i organizacija nastavnoga procesa sa svim detaljima koji je prate – od načelne strukture nastavnih predmeta i bodovnog ECTS sustava do analize uspješnosti položenih ispita i ostvarenih bodova u prvom semestru akademske godine 2005./2006.
U metodološki pomno planiranom institucijskom istraživanju kvalitete studija na Filozofskom fakultetu u Splitu artikuliran je sociološki pristup. Temeljni cilj ovoga empirijskog projekta bio je utvrditi jesu li i u kojoj mjeri ostvareni utjecaji Bolonjske deklaracije tijekom njezine implementacije u nastavne programe i planove svih studijskih grupa. Stoga su u opsežnom anketnom istraživanju primijenjena četiri (4) različita pismena upitnika, namijenjena različitim skupinama ispitanika/-ca. To su bili studenti, nastavnici i osoblje koje je po prirodi svojega posla u izravnom kontaktu s prethodnim dvjema ispitivanim skupinama respondenata.
U studiji se ilustriraju stvarni učinci i posljedice reformiranja nastavnih i studijskih programa, što je podrazumijevalo baratati konkretnim stavovima i (pro)cjenama ispitanika i ispitanica koji su bili vezani uz niz istraživačkih aspekata. Stoga je taj proces ispitivanja moguće odrediti kao quality assessment (QA) i u tom ga kontekstu tretirati evaluacijskim. To znači da se u tom kontekstu nisu propitivali dojmovi, percepcije ili želje i potrebe ispitanika/-ca, već njihove konkretne interakcije, stupnjevane (prema različitim stupnjevima intenziteta) i valorizirane (na metrijski valjane načine).
Temeljna istraživačka metoda bila je strukturirani intervju, kombiniran s metodom ankete. Terenska faza istraživanja realizirana je tijekom travnja i svibnja 2006. godine i to nakon završetka ispitnih rokova i poslije zimskoga semestra. Na različitim metodološkim razinama ispitivane su i mjerene sociodemografske, obrazovne, interakcijske i kulturološke varijable, a distribuirale su se na individualnoj, kolektivnoj i društvenoj istraživačkoj razini. Na studijskoj razini, koja je podrazumijevala fakultetsku, odnosno razinu odsjeka, ispitivani su aspekti implementacije Bologne, te varijabla kvalitete (QA).
Istraživački se uzorak sastojao od svih studenata/-ica Filozofskog fakulteta u Splitu koji su u akademskoj godini 2005./2006. odslušali prvi semestar studija, a činila su ga ukupno 444 studenta i studentice, koji su tada bili/-e brucoši/-ce na FF-u u Splitu i svi su studirali na ukupno devet (9) preddiplomskih studija. Od planiranih intervjua sa studentima i studenticama ostvareno ih je samo 73%, a od onih planiranih s nastavnicima/-cama ostvareno je samo njih 60%, što su autorice ocijenile nazadovoljavajućim. Skupinu osoblja činili su zaposlenici/e studentskih službi, fakultetske knjižnice i informatičke službe Fakulteta i svi su se oni u 100%-nom obujmu odazvali istraživanju.
Nakon detaljne analize sociodemografskih obilježja ispitanika i ispitanica u studiji se u daljem tekstu iznose empirijske generalizacije dobivene obradom rezultata svih četiriju anketnih istraživanja. Autorice su, naime, njihove empirijske segmente u interpretacijskoj fazi međusobno integrirale i povezale u skladnu (interpretativnu) cjelinu. Nastojeći razumjeti i objasniti, a ne samo predstaviti dobivene empirijske nalaze, elaboriraju se prosječne studentske percepcije zajedno s deskripcijama studentskog i nastavničkog ponašanja i djelovanja. Zapravo, u čitavoj se studiji interpretacijski isprepliću prikazi mišljenja, stavova i ocjena i studentske populacije i ostalih sudionika i sudionica nastavnoga procesa (profesora, nastavnika, suradnika), ali i ostaloga osoblja (iz studentskih službi, knjižnica i informatičke službe), bez čijega bi udjela de facto bilo nemoguće organizirati i efikasno provoditi reformske zahtjeve uvezene Bologne.
U preporukama istraživačica i istraživača evidentan je pokušaj da se na koncizan, jasan i pregledan način iznesu prijedlozi kojima bi se u fakultetskom okružju moglo efikasnije djelovati, posebno u razvojnom smislu. Tako bi se na temelju istraživačkih rezultata ubuduće funkcioniralo primjerenije onome ili u užoj korelaciji s onim što uistinu Fakultet kao takav posjeduje u svim mogućim smislovima koji interferiraju s izvođenjem nastave, ali i šire sa studentskim životom i radom.
Konstatira se da će uključivanje svih profesora, asistenata i suradnika u procese evaluacije nastave biti dugotrajan i složen posao. Stoga autori studije smatraju da će društvenost toga procesa uvjetovati, ali i razvijati suštinu i kvalitetu sveučilišne istraživačke kulture u Splitu. Ističu kako je vrlo važno da se osim (1) planiranja, oblikovanja i provedbe evaluacija svi dobrovoljno i afirmativno uključuju u (2) izvještavanje, interpretiranje i raspravljanje o rezultatima evaluacija, te da konstruktivno (3) dogovaraju i programiraju korištenje evaluacijskih rezultata. Iako je nastavnički kadar na Filozofskom fakultetu u Splitu ocijenjen visokim ocjenama, ipak bi bilo nužno na razini fakultetskih odsjeka javno raspraviti dobivene nalaze, te donijeti konkretne odluke o njihovu korištenju. Primjenjivost istraživačkih spoznaja i istraživačkih rezultata zapravo je bio jedan od ključnih ciljeva ovoga institucijskog istraživanja.
Dalje se predlažu razne aktivnosti na temelju kojih bi se adekvatnije izrađivali i razvijali institucijski mehanizmi za praćenje kvalitete, s usporednim determiniranjem mehanizama podizanja razine odgovornosti svih subjekata nastavnog procesa. Istovremeno se na taj način sugeriraju i mogućnosti planiranja plodonosnijih i svrhovitijih evaluacija. Zanimljiv je u tom kontekstu stav autorica o nužnosti razvijanja istraživačkih mehanizama koji će dokidati stereotipe o evaluaciji kao sinonimu kontrole, cenzure, moći, sankcija, ponižavanja, obrane, konflikata itd. Nameće se, prema tome, stav po kojem bi evaluacijski proces svakako bio inicijator i promotor intenziviranja zajedništva fakultetskog bića. Taj entitet svakako karakterizira pluralnost i višestruko dimenzionirana sadržajnost.
Na kraju studije nalazi se vrlo bogata, sistematizirana i relevantno tablično i grafički prikazana sva raspoloživa empirijska građa iz ovoga institucijskog istraživanja. Osim što se u cijelosti predstavljaju svi empirijski (anketni) podaci, u prilozima su dani i svi relevantni metodološki aspekti kako bi se javnosti što kompletnije predstavili svi korišteni metodološki postupci i tehnike.

Bilješka o autorima:
Anči Leburić, redovna je profesorica na katedri sociološke metodologije, Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta u Splitu. Objavljuje znanstvene radove iz metodologije društvenih i humanističkih istraživanja, te empirijske studije iz posebnih sociologija. Nositeljica je kolegija na preddiplomskim, diplomskim i doktorskim studijima u zemlji i inozemstvu. Urednica je nekoliko biblioteka u kojima se objavljuju metodološke i sociološke studije. Vodi i sudjeluje u međunarodnim projektima u kojima se istražuju razvojne, kulturološke, medijske, socijalno-ekološke, urbane i dr. teme.
Članica je nekoliko stručnih asocijacija, te predsjednica Splitske podružnice Hrvatskoga sociološkog društva od 2006 god.

e-mail: Anči Leburić
web: www.ancileburic.com

Sanja Čurković Kalebić, redovna je profesorica na Odsjeku za engleski jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Splitu. Istražuje u području usvajanja drugog jezika, analize diskursa, obrazovanja i usavršavanja nastavnika te jezika struke. Glavna je istraživačica na projektima koje je odobrilo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa te suradnica na nekoliko domaćih i međunarodnih projekata. Autorica je priručnika Jezik i društvena situacija – istraživanje govora u nastavi stranog jezika (Zagreb, Školska knjiga, 2003) i oko četrdeset znanstvenih radova koji su objavljeni u domaćim i inozemnim publikacijama.
Članica je nekoliko domaćih i međunarodnih stručnih udruga.

e-mail: Sanja Čurković Kalebić

Ivan Perić, rođen 1984. godine u Splitu. Završio je osnovnu školu u Omišu, a srednju Grafičku školu (smjer: Tehnički urednik) u Splitu. Trenutačno je student II. godine diplomskog studija jednopredmetne sociologije, istraživačkoga smjera na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu.
Sudjelovao je u raznim sociološkim istraživanjima. Suautor je knjige Pogledi na Bolognu s Filozofskog fakulteta u Splitu (Redak, Split). Objavio je nekoliko metodoloških eseja. Radio je završni rad (preddiplomskog studija) na temu Profiliranje Umjetničkih Identiteta. Bio je demonstrator iz nekoliko kolegija.

e-mail: Ivan Perić

Katarina Konsa, studentica diplomskog studija sociologije na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta u Splitu. Suatorica je dvije empirijske studije.
Surađivala je kao anketarka i intervjuerka u nekoliko socioloških istraživanja.
Bila je demonstratorica na Odsjeku za sociologiju. Bavi se sociologijom braka i obitelji.
Članica je Hrvatskog sociološkog društva.

e-mail: Katarina Konsa

Marijana Ančić, studentica jednopredmetne sociologije istraživačkog usmjerenja na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu i apsolventica na Višoj ekonomskoj školi, smjer marketing.
Surađivala je kao anketarka / intervjuerka u sociološkom istraživanju Cards 2002- Gospodarenje otpadom u županijama Dalmacije u 2005./2006. godini, i dr. Objavila je nekoliko metodoloških eseja (vidi: ovdje) 
Članica je Hrvatskoga sociološkog društva.

e-mail: Marijana Ančić

Naslov: POGLEDI NA BOLOGNU S FILOZOFSKOG FAKULTETA U SPLITU
Autor: Anči Leburić, Sanja Čurković-Kalebić, Ivan Perić, Katarina Konsa, Marijana Ančić
Broj stranica: 150
Nakladnik: Redak
Godina izdanja: 2007.
ISBN: 978-953-99193-6-6
Prilog: CD s tabličnim i grafičkim prilozima
Tisak: digitalni tisak knjiga – print na zahtjev