Sažetak:

U knjizi su radovi u kojima je zapisano kako se uspostavljala vlast u Mostaru, Hercegovačko-neretvanskoj županiji i F BiH nakon potpisa Dejtonskog sporazuma, opstrukcijama dužnosnika u tijelima vlasti iz reda bošnjačkog naroda pri usvajanju zakonskih akata na nižim razinama vlasti kako bi se mogli primjenjivali zakoni s viših razina i optužbe hrvatskih dužnosnika kako ne žele usvajanje novih zakona kako bi mogli nastaviti s primjenom zakona HR Herceg Bosne s ciljem da te zakone usvoji, nametne ili proglasi OHR čije su odluke uvijek bile pristrane i više njima odgovarale, pogoršavale ionako nejednakopravan položaj hrvatskog naroda. Među njima su i pisma (prosvjedi) protiv takvih odluka upućena predstavnicima OHR-a i drugim predstavnicima međunarodnih organizacija, dužnosnicima EU, veleposlanicima stranih zemalja u BiH, hrvatskim dužnosnicima u BiH i Hrvatskoj i prijedlozima za rješavanja tih problema ne samo zbog rješenja problema ne jednakopravnosti hrvatskog naroda i jezika, već zbog stvaranja pretpostavki za demokratski ustroj i uređenje BiH kojim će se moći rješavati i problemi međunacionalnih odnosa i ukupnog društvenog i gospodarskog razvitka, za prosperitetnu budućnost svih koji BiH smatraju svojom, nedjeljivom, demokratskom, višenacionalnom i budućom punopravnom članicom EU. Uz te, u knjizi su i radovi o Crkvi i Gimnaziji na Širokom brijegu, partizanskim zločinima, uvjetima života u poslijeratnom razdoblju, odgoju i osobnim iskustvima, kakav je želio biti i namjeravao postati te što je radio, kakve probleme imao i u što je vjerovao.

Bilješka o autoru:

Frano Ljubić, akademik, profesor emeritus rođen je 27. srpnja 1946. godine u Uzarićima, Općina Široki Brijeg u kojoj je završio gimnaziju (1965.), Ekonomski fakultet u Zagrebu (1969. god.), a magistrirao (1978.) i doktorirao (1984.) na Ekonomskome fakultetu u Sarajevu. Radio u administraciji, gospodarstvu i obrazovanju. U Općini Široki Brijeg (Lištica) od 1970. do 1973. radio kao pripravnik, referent za razrez poreza i doprinosa, načelnik službe za društvene prihode, obnašao je dužnost tajnika Skupštine i biran je za predsjednika Izvršnoga vijeća (1982. – 1984.), a u Mostaru je (u Općini Mostar Zapad) obnašao dužnost predstojnika Odjela za gospodarstvo (1995. – 1997.) i bio je pročelnik za obnovu gospodarstva. U Hercegovačko-neretvanskoj županiji obnašao je dužnost zamjenika ministra industrije, rudarstva i privatizacije te zamjenika predsjednika Vlade i predsjednika županijske Vlade (1997. – 1999.). U gospodarstvu od 1973. do 1985. godine obnašao dužnost direktora tvornice u izgradnji i direktora tvornice Feal u Širokome Brijegu (1973. – 1978.), koordinatora za inženjerske poslove i direktor poduzeća Soko Inženjering u Mostaru (1978. – 1982.), a od ostalih dužnosti obnašao dužnost član Vijeća europske uprave nad Mostarom (jedan od 5. Hrvata) Koschnickove administracija, zastupnik u prvom sazivu Parlamenta Federacije BiH (1995. – 1997.), savjetnik dopredsjednika Vlade F BiH i ministra financija i član je Upravnoga vijeća Agencije za visoko obrazovanje i razvoj i osiguranje kvalitete BiH. U obrazovanju: na Ekonomskome fakultetu Sveučilišta u Mostaru od 1979. do 2010. i Fakultetu za turizam i Vanjsku trgovinu u Dubrovniku (Sveučilištu u Dubrovniku) od 1994. do 2016., a nastavu izvodio i na poslijediplomskim studijima na Ekonomskome fakultetu u Mostaru, Rijeci, Dubrovniku i na međunarodnome poslijediplomskom studiju State management and Humanitarian affairs u Sarajevu. Bio član Senata Sveučilišta u Mostaru od 1992.-do 1999., a na Sveučilišta u Dubrovniku od 2005.-2015. Na Ekonomskome fakultetu Sveučilišta u Mostaru biran je za prodekana za nastavu (1986. – 1988.) i za dekana (od 1988. do 1990. i od 1992. do 1998.), a dužnost rektora Sveučilišta u Mostaru obnašao od 2001. do 2007. godine. Član je Hrvatske akademije za znanost i umjetnosti (HAZU) BiH od njezina utemeljenja (2014.), tajnik je Razreda društvenih znanosti i redoviti član od 2016., a objavio je više od 300 znanstvenih i stručnih radova, šest knjiga samostalno i još dvije zajedno s 9 profesora iz Hrvatske, Slovenije i Italije.

Ključne riječi: problemi funkcioniranja Vlasti u HNŽ, odlukama OHR-a diskriminira se hrvatski narod i jezik u BiH, nejednakopravan položaj hrvatskog naroda, nužnost pristupanja BiH u EU, može li se riješiti problem ne jednakopravnosti i na koji način, Hrvati u BiH ne mogu bez pomoći Hrvatske riješiti probleme ne jednakopravnosti.

E-mail: Frano Ljubić 

Naslov: ZA JEDNAKOPRAVNOST HRVATSKOG NARODA I NUŽNOST PRISTUPANJA BIH U EU
Autor: Frano Ljubić
Broj stranica: 842
Nakladnik: REDAK
Godina izdanja: 2021.
ISBN: 978-953-336-768-2
Tisak: digitalni tisak knjiga – print na zahtjev

Kako naručiti knjigu? Proces online kupovine jednako funkcionira za sve kupce, s jedinom razlikom u tome što što kupci iz inozemstva za područje dostave moraju odabrati “Europa” ili “Ostale zemlje svijeta”, a za vrstu plaćanja WSPay (kreditna kartica) ili Virmanom (bankovni transfer).

Molimo kliknite ovdje za detaljni vodič kroz proces narudžbe ili nas kontaktirajte za više informacija.