10,62 €
2 na zalihi
Nakladnik: Redak
Platite gotovinom svom dostavljaču
100% sigurno online plaćanje
Sažetak:
Empirijska studija autorica Anči Leburić, Ade Reić i Gorane Bandalović, pod naslovom Volonterstvo mladih kao bijeg u stvarnost: akcijsko istraživanje četvrta je istraživačka studija u sociološkoj biblioteci nakladnika i tiskara Redak iz Splita. Ta su djela nastala u okviru predmeta Sociološka istraživačka radionica, čija je nositeljica (ovdje i urednica) prof. dr. Anči Leburić. Njene suautorice u tim izdanjima su studentice ili asistentice sa Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta u Splitu. Ovo je također jedna od uspješnih istraživačkih prezentacija primjene mješovite metodologije (mix methodology). Ključna metodološka posebnost studije jeste zapravo realizacija akcijskog istraživanja, kao eminentno kvalitativnog tipa empirijskog istraživanja u sociologiji.
Raspravljajući o mladima u postmodernom društvu, autorice tematski lociraju svoju „akcijsku priču“ u prostore civilnoga društva u Hrvatskoj. Odnosno, konkretnije – volonterstvo u Splitu (Hrvatska) smješta se u kontekst evropskog aktivizma mladih.
U studiji se poprilično široko i detaljno eksplicira metodološki okvir planiranja i izvođenja akcijskoga istraživanja. Naročito je instruktivno što se istovremeno sve metodološke faze i istraživački aspekti ilustriraju konkretnim empirijskim podacima, praćenjem istraživačkoga dizajna i to onakvoga, kakav se planirao i izveo u ovom projektu. U tom smislu, najoriginalnije su preporuke istraživačica prezentirane u studiji kao finalno pogla-vlje, u kojem se zapravo izlažu elementi interpretacijske faze akcijskoga istraživanja volonterstva mladih Splićana i Splićanki.
Autorice su radno definirale volontere kao mlade koji do-brovoljno odvajaju dio svoga slobodnoga vremena za pomoć drugima i pritom se i sami osjećaju dobro. To je ustvari oblik ra-da, koji još uvijek nije u Hrvatskoj pretjerano upražnjavan, niti razvijan. Zato ga one tretiraju kao rad koji je u svim svojim seg-mentima izuzetno pozitivan, pa stoga ukazuju na humanost i ko-risnost volonterskoga rada što je u krajnjoj liniji i opći cilj ove njihove studije.
Na koncu, autorice su zaključile da je volonterstvo tip po-željnog društvenog ponašanja mladih u Hrvatskoj. Mladi volon-terstvo vide kao jedan od segmenata (aktivnosti ili modaliteta) svjetlije društvene i perspektivnije svoje budućnosti. Tome nije razlog samo činjenica da volonterstvo nosi aureolu povijesnog optimizma. U okviru takve vizije mladi smještaju svoje percep-cije boljeg, razumnijeg i humanijeg društva. Takva vizija vodi skladnijim društvenim odnosima, kvalitetnijim interakcijama iz-među mladih i odraslih, te općenito pretpostavlja da će biti tole-rantniji i efikasniji odnos sviju prema onima koji su hendikepirani, siromašni, na bilo koji način marginalizirani u društvu ili imaju ikakvih poteškoća.
Osnivanjem Obiteljskog centra Splitsko-dalmatinske županije, kao savjetovališta, autorice uočavaju program Prijatelj, te ga određuju predmetom svoga akcijskoga istraživanja, počinju ga pratiti i u njemu sudjelovati. Istražuju formiranje volonterskih grupa mladih, njihovo regrutiranje, njihov radionički angažman i motivirajuće ponašanje u tom kontekstu, te tijek njihovoga ospo-sobljavanja za kontakt s djecom koja iskazuju raznorazne po-teškoće u svom individualnom razvoju.
Ključni istraživački nalaz svakako je prepoznavanje nekakvog novog socijabiliteta mladih (volontera) s kojima su istraživačice bile u akcijskom kontaktu. To je uistinu novi, drugačiji i originalni tip društvenog mladenačkog ponašanja. On je interaktivan, nabijen pozitivnom energijom, obećavajući, integrirajući. Pretpostavljaju, stoga, da bi na temeljima volonterstva mladih bilo moguće te mlade homogenizirati kao relevantnu društvenu grupu, ne samo u socijalnoj kontekstualizaciji, već možda i u nekakvoj drugoj – ekonomskoj, gospodarskoj, političkoj ili inima.
Ipak, s druge strane, autorice procjenjuju kako još uvijek hrvatsko društvo nije značajnije razvilo vlastite društvene impul-se za formiranje nekog posebnog, originalnog, novog životnog stila mladih. Dapače, svoju studiju su i naslovile kao volonterski „bijeg u stvarnost“, želeći naglasiti kako je ipak još uvijek riječ o „bijegu“, a ne o ležernoj mladenačkoj (volonterskoj) sceni na kojoj bi se mladi zabavljali, uživali i veselili. Ti mladi još uvijek ne osjećaju povratnu snagu vlastitog humanitarnog djelovanja.
Autorice preporučuju nužno i sustavno jačanje društvenih mehanizama kojima bi se volonterska korisnost efikasnije, konkretnije i manifestnije iskazivala u različitim kulturološkim i sličnim drugim formama u kojima žive, rade i djeluju odrasli. U takvoj društvenoj projekciji, predviđaju da bi volonterstvo mo-glo pripomoći u dokidanju ili afirmiranju dokidanja spolnih, et-ničkih i niza drugih različitosti i nepravdi. Volonterstvo stoga treba poticati u hrvatskom društvu, kojega još uvijek karakteriziraju nesvjesnost većine o stvarnim vrijednostima rada, praktič-na nerazvijenost svijesti o potrebi da se neprestano, intenzivno i svakodnevno pomaže onima kojima je to potrebno, uz istovre-menu zaštitu prava djece, mladih i odraslih.
Nakon što se hrvatsko društvo reformira – socijalno, politički, obrazovno i vrijednosno – stvorit će se okružje iz kojega mladi neće bježati, već će ga stvarateljski neprestano transformirati. Temeljni društveni prostor u kojem se bude afirmiralo volonterstvo vjerojatno će onda zahtijevati i značajniji društveni angažman mladih.
Bilješka o autoricama:
Anči Leburić, redovna je profesorica na katedri sociološke metodologije, Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta u Splitu. Objavljuje znanstvene radove iz metodologije društvenih i humanističkih istraživanja, te empirijske studije iz posebnih sociologija. Nositeljica je kolegija na preddiplomskim, diplomskim i doktorskim studijima u zemlji i inozemstvu. Urednica je nekoliko biblioteka u kojima se objavljuju metodološke i sociološke studije. Vodi i sudjeluje u međunarodnim projektima u kojima se istražuju razvojne, kulturološke, medijske, socijalno-ekološke, urbane i dr. teme.
Članica je nekoliko stručnih asocijacija, te predsjednica Splitske podružnice Hrvatskoga sociološkog društva od 2006 god.
e-mail: Anči Leburić
web: www.ancileburic.com
Ada Reić, diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Splitu, 2006. godine i stekla stručno zvanje odgajateljice predškolske djece. Objavila je znanstveni rad u zborniku radova «V. dani osnovne škole» na temu Društveni ugled odgajatelja i nekoliko metodoloških eseja.
Trenutačno je apsolventica Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta u Splitu. Članica je Hrvatskog sociološkoga društva i sudjelovala je na Nacionalnom sociološkom kongresu u Splitu 2007. s temom Vidljivost sociologije kao discipline u djelatnosti socijalne skrbi.
Objavila je u suautorstvu s prof. dr. Anči Leburić i Goranom Bandalović, asistenticom (2008) empirijsku studiju “Volonterstvo mladih kao bijeg u stvarnost: Akcijsko istraživanje”.
e-mail: Ada Reić
Gorana Bandalović, rođena 1978. u Splitu. Diplomirala je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zadru (2004) na Odsjeku za sociologiju. Zaposlena je kao asistentica na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu.
Objavljuje znanstvene radove, te empirijske studije iz posebnih sociologija.
Suautorica je knjiga: Volonterstvo mladih kao bijeg u stvarnost: akcijsko istraživanje (Istraži-vačke studije, knjiga br. 4. Split: Redak, 2008.); Socioklimatski utjecaji na suvremeno življenje: sociološko istraživanje stanovnika Hrvatske (Istraživačke studije, knjiga br. 2., Split: Redak, 2008.);
Članica je Hrvatskog sociološkog društva.
e-mail: Gorana Bandalović
Naslov: VOLONTERSTVO MLADIH KAO BIJEG U STVARNOST
Autor: Anči Leburić, Ada Reić, Gorana Bandalović
Broj stranica: 128
Nakladnik: Redak
Godina izdanja: 2008
ISBN: 978-953-7595-00-5
Tisak: digitalni tisak knjiga – print na zahtjev
35,00 €
Krajnji primatelj financijskog instrumenta sufinanciranog iz Europskog fonda za regionalni razvoj u sklopu Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija”.
Print na zahtjev usluga je digitalnog tiskanja knjiga u malim nakladama od samo 20, 50, 100 ili više primjeraka, prema potrebi naručitelja, a već od jednog primjerka.