Sažetak:

Ova knjiga istražuje te analizira povijesni razvoj arhivistike u svijetu i u Hrvatskoj te se usmjerava na komparativnu analizu između tradicionalne i digitalne arhivistike. Primarna okosnica istraživanja je uvođenje nove terminologije iz arhivistike u digitalnome okruženju koja zastupljuje arhivistiku kao suvremenu i samostalnu granu unutar polja informacijskih i komunikacijskih znanosti. Također, kao glavni primjer sadržajnog istraživanja novih terminoloških pojmova, u fokusu se nalazi središnji hrvatski arhivistički časopis Arhivski vjesnik (u izdanju Hrvatskog državnog arhiva) koji promiče arhivistiku kao autonomnu znanstvenu disciplinu (kako je opisan na hrvatskom znanstvenom portalu Hrčak). Analiza je provedena longitudinalno na dvije razine: prva razina je od 1899. do 1945. i od 1958. do prijelomne 1984. godine, a razlog je je taj što je tad utemeljena Katedra za arhivistiku na Odsjeku na informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, što je važna informacija za interpretaciju razvoja arhivistike kao znanstvene discipline. U drugom razdoblju od 1985. do 2020. godine nova digitalna arhivska terminologija omogućila je uvid u zastupljenost određenih standardiziranih temeljnih koncepata suvremene arhivistike, koji pored tradicionalnih uključuju i nove koncepte kao što su: digitalizacija informatizacija, upravljanje elektroničkim zapisima, očuvanje autentičnosti digitalnih zapisa, proces digitalnog očuvanja, digitalni potpis, digitalni arhivi, virtualno okruženje, umjetna inteligencija i dr. Pri tome, posebna se pažnja pridodaje prijelazu iz tradicionalnog u digitalno umreženo virtualno okruženje, što je potkrepljeno programiranjem strukturirane baze podataka koja povezuje mađarski portal Hungaricana i hrvatski portal Hrčak. Članci sadržajnog istraživanja u časopisu Arhivski vjesnik utvrđeni su prema recenziranim vrstama: izvorni znanstveni članak, prethodno priopćenje, pregledni rad, stručni rad i izlaganje sa skupa. Ovom metodologijom profilirani su i glavni učesnici na području arhivistike u digitalnome okruženju koji mijenjaju povijesni pravac arhivistike od njenih početaka u diplomatici (kritičkoj analizi dokumenta), preko povijesne pomoćne znanosti do suvremene i autonomne discipline digitalne arhivistike koja ima već usvojene samostalne standardizirane koncepte usmjerene ka umjetnoj inteligenciji. Suvremeno digitalno okruženje i konstantan sustav vrednovanja arhivistike kao znanosti velik su izazov za opstanak i tranziciju tradicionalnog arhiva u digitalni arhiv u virtualnom okruženju umjetne inteligencije unutar interdisciplinarnih znanosti.

Bilješka o autorici:

Lana Žaja rođena je 3. rujna 1968. u Zagrebu, gdje je završila osnovnu školu i Centar za kulturu i umjetnost, glazbenog usmjerenja – klavir. Godine 2003. diplomirala je na dvopredmetnom studiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, nastavni smjer na Odsjeku za fonetiku i Odsjeku za informatologiju na Katedri za bibliotekarstvo te stekla zvanje profesor fonetike i informatologije – smjer bibliotekarstvo.

Njezina profesionalna karijera započinje 1987. godine u švedskoj tvrtci Oriflame u kojoj započinje s radom kao vizažistica te voditeljica odnosa s javnošću. Godine 1991. kad je slijedom odluke Sabora Republike Hrvatske donešena Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske kojom se Hrvatska uspostavlja kao neovisna država, aktivno se angažira na poslovima politike u Hrvatskoj demokratskoj zajednici (HDZ) gdje radi kao glavna tajnica Glavnog tajnika. Od godine 1996. radi u Uredu Predsjednika Republike Hrvatske na mjestu pomoćnice Predstojnika ureda u Uredu za rezidencijalne potrebe. Nakon završenoga dvopredmetnoga studija na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2003. godine, svoj profesionalni razvoj nastavlja kao voditeljica razvoja struke specijaliziranih baza podataka u Vjesnikovoj novinskoj dokumentaciji, koja je bila dijelom dnevnog političkog lista Vjesnik, a koji se objavljivao u Zagrebu od 1940. do 2012. godine. Godine 2007. njezino napredovanje nastavlja se radom na specijaliziranim bazama podataka kao i radom na elaboraciji Media Monitoringa u Hrvatskoj izvještajnoj novinskoj agenciji (HINA) na mjestu voditeljice HINA-inog informacijsko dokumentacijskog centra.

Posebna područja interesa i kompetencije utemeljena na dugogodišnjem radu jesu: odnosi s javnošću, fonetika i govorništvo, masovni mediji i komunikologija, bibliotekarstvo, arhivistika u digitalnome okruženju, sadržajna analiza i analitika teksta, obrada i migracija velikih korpusa podataka, upravljanje semantičkim sadržajem na webu, dizajn i arhitektura baza podataka, pressclip tiskanih glasila i web sadržaja, organizacija znanja u specijaliziranim bazama podataka te upravljanje informacijsko informatičkim sustavima.

Od rada na značajnijim projektima posebice se mogu izdvojiti sljedeći projekti. Od godine 2008. do 2010. sudjeluje u izgradnji sustava semantičke analize teksta koja uključuje automatsko prepoznavanje sadržaja teksta, automatsku kategorizaciju i prepoznavanje imenovanih entiteta (osoba, organizacija, lokacija) na projektu koji je izveden u suradnji s Fakultetom elektrotehnike i računarstva te Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu. Od godine 2007. do 2009. sudjeluje u izgradnji Informacijsko dokumentacijskog centra HINA-ine informacijske baze s povezivanjem svih sadržaja HINA-e i Vjesnikovog novinskog arhiva u jedinstvenu informacijsku cjelinu primjenom tehnologija semantičkog weba na projektu koji je izveden integracijom komponenti različitih dobavljača. Od godine 2002. do 2005. sudjeluje na projektu „Oblikovanje i upravljanje javnim znanjem u informacijskom prostoru“ na kojem je glavni istraživač prof. dr. sc. Miroslav Tuđman, a od godine 2001. do 2002. sudjeluje na projektu „Organizacija, upravljanje i razmjena znanja u elektroničkom okruženju“ na kojem je glavna istraživačica prof. dr. sc. Jadranka Lasić Lazić.

Od 2013. godine zaposlena je u Hrvatskom državnom arhivu, kada upisuje doktorski studij Informacijskih i komunikacijskih znanosti na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Nakon položena stručnog ispita od 2014. godine obavlja stručni nadzor nad gradivom u posjedu tijela javne vlasti te nad privatnim arhivskim gradivom u nadležnosti Hrvatskoga državnoga arhiva. Koordinatorica je i voditeljica edukacijskih obrazovnih programa u Hrvatskom državnom arhivu te je stalna predavačica iz arhivskog zakonodavstva na tečaju za djelatnike na poslovima upravljanja dokumentarnim i arhivskim gradivom izvan arhiva. U suradnji s Katedrom za arhivistiku i dokumentalistiku, pod mentorstvom prof. dr. sc. Hrvoja Stančića, na Odsjeku za Informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, organizira i vodi stručnu studentsku praksu. Doktorirala je 2020. godine na temi: „Razvoj arhivistike prema suvremenoj znanosti – sadržajna analiza časopisa Arhivskog vjesnika od 1899. do 2017. godine“ na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Kao izlagačica sudjeluje na međunarodnim konferencijama i savjetovanjima, među kojima su INFuture2007: Digital Information and Heritage i INFuture2019: Knowledge in the Digital Age u organizaciji Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Međunarodno arhivsko savjetovanje Arhivska praksa u organizaciji Arhiva tuzlanskog kantona u BiH, Savjetovanje hrvatskih arhivista o upravljanju elektroničkim gradivom i suvremena arhivska praksa u organzaciji Hrvatskog arhivističkoga društva te Međunarodna konferencija Technical and Field Related Problems of Traditional and Electronic Archiving u organizaciji Pokrajinskog arhiva u Mariboru u Sloveniji.

Ključne riječi: tradicionalna arhivistika, digitalna arhivistika, arhivsko zakonodavstvo, digitalno očuvanje, digitalni arhivi, sadržajna analiza znanstvenog časopisa, baza podataka znanstvenog časopisa, virtualno okruženje, umjetna inteligencija

E-mail: Lana Žaja 

Naslov: Tranzicija digitalne znanosti u virtualno okruženje umjetne inteligencije
Autorica: Lana Žaja
Broj stranica: 200
Nakladnik: REDAK
Godina izdanja: 2021.
ISBN: 978-953-336-736-1
Tisak: digitalni tisak knjiga – print na zahtjev

Kako naručiti knjigu? Proces online kupovine jednako funkcionira za sve kupce, s jedinom razlikom u tome što što kupci iz inozemstva za područje dostave moraju odabrati “Europa” ili “Ostale zemlje svijeta”, a za vrstu plaćanja WSPay (kreditna kartica) ili Virmanom (bankovni transfer).

Molimo kliknite ovdje za detaljni vodič kroz proces narudžbe ili nas kontaktirajte za više informacija.