Sažetak:
Knjiga se sastoji iz predgovora i četrnaest poglavlja. U prvom poglavlju pod nazivom „Sport i društvo“ govori se o odnosu sporta i društva, te kineziološkoj sociologiji (sociologiji sporta) koja se bavi istraživanjem toga odnosa (utjecaja društva na sport, ali i sporta na društvo) U drugom poglavlju govori se o metodama u znanosti općenito, ali i onima koje se mogu ili ne mogu koristiti u sociologiji sporta. U trećem poglavlju raspravlja se o specifičnim sociološkim metodama. U četvrtom poglavlju govori se o nastanku i razvoju sociologije sporta, pri čemu se u prvom dijelu govori o njezinom razvoju u svijetu, a u drugom u Hrvatskoj. U petom poglavlju govori se o odnosu sociologije sporta i drugih znanosti, a u šestom o društvenoj strukturi sporta, što podrazumijeva pojmovno određenje sporta, društvene funkcije sporta, odnos sporta i igre i sportu kao društvenoj pojavi. Sljedećih šest poglavlja odnosi se na detaljniju analizu društvene strukture sporta, pa autor raspravlja o sportskim akterima, sportskoj djelatnosti, društvenim odnosima i grupama u sportu (grupama i odnosima među različitim sportašima i različitim sportskim publikama, socijalnoj stratifikaciji i sportu), teritorijalnim zajednicama i sportu, učenicima i sportu, te sportskim institucijama. U trinaestom poglavlju autor raspravlja o sportu i socijalizaciji na temelju istraživanja učenika i nastavnika tjelesne i zdravstvene kulture, a u četrnaestom o karakteristikama korisnika fitness klubova.

U istraživanju sportske publike pokazalo se da ekstremne navijačke skupine kao što je Torcida imaju, osim strukturalne, imaju i svoju razvojnu dimenziju, jer se u vremenu neke strukture mijenjaju (ima deset puta više žena, ima daleko više starijih osoba i slićno), a Torcida je proširila svoje stanište i na istok te zapad.

Interesantna je i razrada različitih teorija igre (od Huizingove, preko Finkove antropološke teorije, do teorije Rogera Cailloa).

Rezultati istraživanja različitih sportskih publika koji su prikazani omogućavaju međusobnu komparaciju socijalnih karakteristika tih publika (košarkaške, rukometne, vaterpolo, nogometne), a istraživanja učenika srednjih i osnovnih škola i njihovog odnosa prema tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi te sportu općenito, kao i njihovih nastavnika tjelesne i zdravstvene kulture u Splitu u usporedbi sa školama iz regije, predstavlja značajan doprinos sociologiji sporta.

I ova knjiga sadrži veliki broj ilustracija (grafikona, fotografija i slično).

I konačno, na kraju knjige je prikazana korištena literatura od 52 bibliografske jedinice, kao i instrumenti korišteni u prikazanim istraživanjima.

Bilješka o autoru:
Slobodan Bjelajac rođen je 1944. Osnovnu školu završio je u Beogradu, osmogodišnju i gimnaziju u Skopju, a Filozofski fakultet (grupa za sociologiju) u Beogradu. Studija «Bespravna stambena izgradnja u Splitu: uzroci i posljedice» iz 1970. priznata mu je kao magistarska radnja 1990. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je i doktorirao 1992. na temu «Rezidencijalna segregacija u urbanoj sredini».
Izabran je u znanstveno nastavno zvanje docenta 1994., a 2007. u znanstveno nastavno zvanje izvanrednog profesora.
Početak radne karijere ostvario je u Urbanističkom zavodu Dalmacije-Split, gdje je sudjelovao u izradi mnogih planova (Srednji Jadran, općine Šibenik i Split, Prostorni plan SRH, GUP Splita, Regionalni prostorni plan Dalmacije, metoda izrade revizije GUP-a Splita i drugih).
Bio je na jednogodišnjoj specijalizaciji u Centru za metropolitansko planiranje i istraživanje pri Sveučilištu John Hopkins (Baltimore, Maryland, SAD).
Iz urbanizma je otišao kao rukovoditelj odjela za regionalno planiranje 1987. jer je izabran za predavača na Filozofskom fakultetu u Zadru, OOUR prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja u Splitu, gdje je godinu dana bio v.d. direktora fakulteta. Nakon toga radi na Fakultetu prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja u Splitu, gdje je bio pročelnik Zavoda za društvene i humanističke znanosti.
Po osnivanju Filozofskog fakulteta u Splitu prešao je na Odsjek za sociologiju u čijem je osnivanju sudjelovao s Anči Leburić i Šimom Pilićem.
Na fakultetu predaje sedam kolegija (Društvena struktura 1 i 2, Sociologija znanosti, Sociologija prostora, Regionalna sociologija, Sociologija sporta i Ekosustavi i društvo). Predaje Sociološka istraživanja u kineziologiji s osnovama
upitnika na doktorskom studiju kineziologije u Splitu, a na studiju kineziologije u Mostaru kineziološku sociologiju.
Trenutno je pročelnik Odsjeka za sociologiju na Filozofskom fakultetu u Splitu.
Sudjelovao je na mnogobrojnim znanstvenim i stručnim, domaćim i međunarodnim skupovima iz urbanizma, regionalnog planiranja i sociologije.
Objavio je preko 60 članaka u domaćim i inoz emnim časopisima. Koautor je tri knjige. Autor je dvije skripte, jedne knjige i jednog udžbenika.

Naslov: SPORT I DRUŠTVO
Autor: Slobodan Bjelajac
Broj stranica: 222
Nakladnik: Redak
Godina izdanja: 2006.
ISBN: 978-953-7595-07-4
Tisak: digitalni tisak knjiga – print na zahtjev