U knjizi se preispituju mogućnosti dostupnih računalnojezikoslovnih alata i resursa za hrvatski jezik, koji pripada jezicima sa slabije razvijenim jezičnim tehnologijama. S obzirom na to da korpusi omogućuju uvid u jezik kojemu se ne može pristupiti izravno, već samo preko njegova ostvaraja, postavlja se i pitanje mogu li se korpusni podaci adekvatno ponoviti i mjeriti. Ovaj problem preispituje se iz nekoliko perspektiva. Knjiga je prvenstveno zamišljena kao studija prednosti i nedostataka metoda korpusne lingvistike u obradi hrvatskoga jezika. Uz to se ukazuje i na potrebu za interdisciplinarnim pristupom proučavanju jezika te daljnjim obrazovanjem i usavršavanjem jezikoslovaca u području korpusne lingvistike. Knjiga je podijeljena na sedam poglavlja. U prvome su poglavlju, uz kratki povijesni pregled razvoja korpusne lingvistike, postavljene teorijske osnove korpusa, donosi se definicija korpusa, razmatraju problemi uravnoteženosti, reprezentativnosti i veličine korpusa. Uz opis različitih vrsta korpusa, naglasak se stavlja na mrežne korpuse te se daje iscrpan popis postojećih računalnojezikoslovnih resursa i alata za hrvatski jezik. U ovome se poglavlju opisuje i kako pristupiti korpusu te kako ga pretraživati. Drugo poglavlje posvećeno je strojnome obilježavanju korpusa, kao preduvjetu za ispitivanja jezika. Neobilježeni korpus koji ne sadrži dodatne jezične podatke nema veliku vrijednost, stoga je u ovome dijelu najbitnija suradnja jezikoslovaca i programera, ili inženjera koji razvijaju sustave. Treće poglavlje donosi terminologiju koja je potrebna za razumijevanje korpusa i pozadinskih procesa koji se događaju kada računalu damo naredbu poput „pronađi sve opće imenice u korpusu općega hrvatskog jezika“. Osnovni pojmovi ilustrirani su formulama i primjerima. Četvrto poglavlje prikazuje načine sastavljanja ili izrade vlastitoga korpusa uz napomenu o tome koje odluke valja donijeti pri izradi korpusa te uz raspravu o ograničenjima s kojima se istraživači susreću pri izradi korpusa. Posebno je opisana izrada korpusa za pronalaženje engleskih riječi u hrvatskome te specijaliziranih korpusa. Peto i šesto poglavlje odnose se na dohvaćanje i interpretaciju podataka iz korpusa kroz evidenciju i frekvenciju. U šestom se poglavlju bavimo tematikom crpljenja engleskih riječi iz korpusa hrvatskoga jezika. U posljednjem, sedmom poglavlju preispituje se treća vrsta podataka koja se može dobiti iz korpusa, odnosno relacija. Pri tome se istraživanja ograničavaju na razinu riječi, sintagme (skupine) i rečenice te se preispituje suodnos leksika i gramatike iz perspektive korpusne lingvistike.

Bilješka o autorici:

Mirjana Borucinsky zaposlena je kao izvanredna profesorica na Katedri za strane jezike Pomorskoga fakulteta Sveučilišta u Rijeci, gdje drži kolegije Engleski jezik i Njemački jezik (struke). Na preddiplomskome studiju anglistike pri Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Rijeci od 2015. godine drži kolegij Uvod u prevođenje. Njezina su glavna područja znanstvenoga interesa korpusna lingvistika, jezične tehnologije, jezik struke i prevođenje. U koautorstvu je objavila knjigu Notes on Written Communication in Marine Engineering (Sveučilište u Rijeci, 2020). Članica je Centra za jezične tehnologije (CJI) Sveučilišta u Rijeci, Hrvatskoga društva za primijenjenu lingvistiku (HDPL), Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama (UNJSVU) te International Maritime Lecturer’s Association (IMLA). Dobitnica je nagrade Hrvatskoga društva za primijenjenu lingvistiku za najuspješnije izlaganje mladih istraživača u području primijenjene lingvistike na znanstvenome skupu „Metodologija i primjena lingvističkih istraživanja“ (Zadar, 2015). Autorica je trenutno zaposlena u svojstvu istraživača na projektima Engleske riječi u hrvatskome jeziku: identifikacija, afektivno-semantičko normiranje i ispitivanje kognitivne obrade bihevioralnim i neuroznanstvenim metodama (HRZZ, 2020 – 2025), UNIRI CLASS A1 Otvoreno personalizirano obrazovanje – Jezične tehnologije i digitalna obrada teksta, te u svojstvu voditelja na projektu UNIRI CLASS A2 Digitalno građanstvo – inovacije u učenju i poučavanju (2022.) – Razvoj komunikacijskih vještina s pomoću jezičnih tehnologija.

Link: 1549

E-mail: Mirjana Borucinsky

Naslov: Primjena metoda korpusne lingvistike u jezikoslovnim istraživanjima
Autorica: Mirjana Borucinsky
Broj stranica: 186
Nakladnik: POMORSKI FAKULTET U RIJECI
Godina izdanja: 2023.
ISBN: 978-953-165-140-0
Tisak: digitalni tisak knjiga – print na zahtjev