Sažetak:

Morsko je brodarstvo karakteristično po dinamičnom razvoju i kontinuiranim promjenama. Promjene se odnose na svekoliku specijalizaciju za pojedine vrste tereta. Univerzalnost i svaštarenje u morskom brodarstvu postali su besmisleni, njegova su se tržišta definitivno odvojila jedno od drugoga. Do velikih je promjena došlo i u vanjskom okruženju u kojemu brodarstvo djeluje i to upravo zbog utjecaja morskoga brodarstva ili, još točnije rečeno, međusobnom interakcijom utjeceja procesa globalizacije i morskoga brodarstva. Proces globalizacije rezultirao je sve užom specijalizacijom, ekonomijom volumena i globalnom konkurencijom u svim segmentima ove gospodarske grane. Svekolika njezina privatizacija izmijenila je prioritete i percepciju brodarstva u sustavu nacionalnoga gospodarstva, a iznjedrila je i pojavu outsourcinga, u funkciji sniženja troškova inputa u proizvodnji usluge morskoga brodarstva. Zbog globalne pojave privatizacije ovih poduzeća, nacionalne su se legislative odmakle od zaštite nacionalnih brodarstava u smjeru zaštite javnog interesa, zaštite okoliša i sigurnosti. Iz tih se razloga izmijenilo i poslovanje poduzeća morskoga brodarstva. Postalo je vrlo složeno. Kompleksnost je to veća što velik broj nacionalnih brodara posluje pod utjecajem dvojakih uvjeta, nacionalnih i međunarodnih. U takvim se okolnostima gotovo sama od sebe nameće potreba primjene suvremenih znanstvenih spoznaja u strateškom menadžmentu, koji je u stručnom i znanstvenom pristupu snažno evoluirao.

Nadalje, kompleksnost veza i odnosa na tržištima morskog brodarstva zahtijevaju potrebu poznavanja funkcioniranja poslovanja, te tržišnih i poslovnih rizika, kako bi se njima pokušalo upravljati. Poslovni, to jest tržišni rizici oduvijek su asocirali na nesigurnost i nelagodu, pa se o njima razmišljalo sa strahopoštovanjem, kao o nečemu što treba izbjegavati. Znanstvenici su međutim dokazali suprotno. Rizik je sastavni dio života, osobnoga i poslovnog, pa ga kao takva treba i prihvatiti. Rizik je prigoda; zato ga dakle ne treba izbjegavati. S njim se treba suočiti u težnji da se njime upravlja kako bi ga se neprekidno nadvladavalo. U poslovnom smislu rizik se veže uz definiciju poduzetnika, koji se u svom poslovanju neminovno suočava s poduzetničkim rizikom. Opće je prihvaćena konstatacija da veći rizik omogućuje veću dobit. Istodobno, u samom pojmu rizika krije se opasnost potencijalnog poslovnog neuspjeha. Sasvim logično, što je veći rizik, veća je i opasnost gubitka, ali i velika poslovna prigoda za dobitke. Dakle, nema uspješnog poduzetnika niti posla bez rizika.

Današnji poslovni svijet obilježavaju sve složeniji, višeslojni odnosi i sve vrjedniji resursi uloženi u posao, pa je stoga logično da i rizici samim time postaju veći, a poslovanje složenije. Ali ne samo zato! Što može očekivati poduzeće ili poduzetnik koji svoje poslovne odluke donosi stalno na marginama linije manjeg otpora, zasnivajući ih na ustaljenim, općeprihvaćenim i konvencionalnim, dakle, „sigurnim” opcijama odluka bez većeg rizika, u maniri „manje ali sigurnije, pa stoga slađe”? Redovito, ako nema rizika, ili je on minimalan, tada su i prinosi, dakle dobit, vrlo skromni. Naime, najvažnija poslovna postavka proizlazi upravo iz činjenice da niskorizična odluka ili ulaganje može donijeti samo niske stope prinosa, dok je veće stope prinosa moguće postići samo prihvaćajući opcije većih razina poslovnih i tržišnih rizika. Rizik i prinos imaju svoju vremensku dimenziju o kojoj su ovisni, pa kako vrijeme prolazi, ulaganja s niskim prinosom postaju sve više i više rizičnija, i to kako zbog inflacije, tako i zbog niske, uglavnom nedostatne akumulacije koja bi osigurala potrebne investicije. Pa kad se već rizik mora prihvatiti kao credo i neizbježnost, onda je sasvim prirodno da se s rizicima treba naučiti i naviknuti postupati i, nadasve, upravljati.

Morsko brodastvo nije iznimka. Pravila i postulati teorije rizika primjenjivi su i na njega. Poslovanje u morskom brodarstvu mora se izgraditi primjenom istih načela kao za bilo koji drugi posao, poštujući, naravno, posebnost gospodarske grane. To zahtijeva određivanje misije i vizije, pomno definirane ciljeve i sposobnost identifikacije rizika, te snagu sučeljavanja s izazovima rizika i njihovim strateškim upravljanjem.

Sve poslovne odluke, posebice one strateške, obvezno su i rizične, a njih donosi menadžment, ili menadžer. Oni su odgovorni za poslovni uspjeh ili pak neuspjeh poduzeća. Zbog toga moraju razumijeti i praktično primijeniti znanstvene spoznaje suvremenog menadžmenta i njegovih temeljnih funkcija, te spoznaja i važnosti marketinga i organiziranja u poduzećima morskoga brodarstva, zatim funkcioniranja institutcija, birokracije i globalnog okruženja. Konačno, za menadžere vrlo je bitno da razumiju dokraja svrhu i važnost, a posebice odgovornost, svojeg menadžerskog vodstva u poduzeću, kao i posljedice svojih odluka.

Činjenica jest da poslovanje postaje sve složenije, pa menadžment suvremenog poduzeća morskoga brodarstva poprima kompleksne i višeslojne oblike i dimenzije. Logično je da su tehnologija i procesi poslovanja prerasli tradicionalne sadržaje ekonomike brodarstva u okviru kojega se problematika donedavno uglavnom izučavala na visokim pomorskim učilištima. Znanstvene su, stručne i praktične spoznaje uz ekonomiku, proširile umijeće i vještinu poslovanja još na sadržaje menadžmenta i tržišnih rizika. Zbog toga je logičan cilj ove knjige da obuhvati i približi sveukupnu problematiku u poslovanju grane i poduzeća morskoga brodarstva, kako studentima visokih pomorskih učilišta, tako i svima onima o čijim odlukama ovisi poslovanje brodarskih poduzeća, ali i da pomogne razumjeti procese poslovanja svima onima koji su svojim aktivnostima i u svom djelokrugu rada povezani pomorskom industrijom.

U tom kontekstu knjiga obuhvaća tri temeljne sastavnice procesa poslovanja i to: ekonomiku, menadžment i tržišne, to jest poslovne rizike poduzeća ovoga područja. Knjiga je strukturirana u osam zaokruženih, logično raspodijeljenih i tematski povezanih poglavlja, koncipiranih tako da cjelovito i što jednostavnije elaboriraju i objasne sastavnice ove gospodarske grane. Posebno je naglašena povezanost pozitivnih karakteristika strateškog upravljanja poslovnim rizicima u morskom brodarstvu. Radi lakšeg razumijevanja, teorijske su spoznaje aplicirane brojnim primjerima, raspravama i kalkulacijama realnih problemskih situacija u poslovanju brodarskog poduzeća.

Bilješka o autoru/autorici:

Doc.dr.sc. Ivo Domijan-Arneri rođen je u Dubrovniku 1947. godine. Školovao se u Dubrovniku, gdje je završio Višu pomorsku školu i stekao zvanje kapetana duge plovidbe. Karijeru je započeo kao pomorac ploveći ukupno 5 godina na brodovima Atlantske plovidbe iz Dubrovnika i Slobodne plovidbe iz Šibenika u svojstvu kadeta, 3., 2. i 1. časnika palube.

Obnašao je dužnost rukovoditelja teških tereta u Atlantskoj Plovidbi iz Dubrovnika, direktora pomorske agencijske i brokerske tvrtke Armacon Ocean Transport B.V. u Rotterdamu (1990.- 1996.), zatim direktora Anglo Adriatic Shipping Agency Ltd u Londonu (1996.- 2002.), te savjetnika u CPC-Consolidated Pool Carriers GmbH u Hamburgu i Llloyds MIU u Londonu. Kao jedan od utemeljitelja, volonterski je obnašao dužnost prvog direktora Britansko-hrvatske gospodarske komore u Londonu, a bio je i dugogodišnji član pomorske burze The Baltic Exchange u Londonu.

Diplomirao je i magistrirao na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, a akademski stupanj doktora društvenih znanosti stekao je 2007. godine na Ekonomskom fakultetu u Rijeci doktorskom disertacijom pod naslovom „Strateško upravljanje tržišnim rizicima u morskom brodarstvu“. Dana 29.01.2008., izabran je u znanstveno-nastavno zvanje docenta za područje društvenih znanosti, polje ekonomija, grana menadžment i upravljanje (5.01.04) na Sveučilištu u Dubrovniku.
Sudionik je više znanstvenih i stručnih savjetovanja u zemlji i inozemstvu, autor je brojnih znanstvenih radova, studija i ekspertiza, te recenzija brojnih stručnih i znanstvenih članaka iz područja ekonomike morskog brodarstva, menadžmenta i upravljanja u brodarstvu. Dugogodišnji je član uredništva znanstvenog časopisa za more i pomorstvo „Naše more“.

Dugogodišnji je predavač kolegija „Ekonomika brodarstva“, „Ekonomija za menadžere“, „Pomorsko tržište“ i „Poslovanje i organizacija rada“ na Višoj pomorskoj školi, zatim Pomorskom fakultetu i kasnije na Sveučilištu u Dubrovniku. Godine 2007., imenovan je vršiteljem dužnosti pročelnika Pomorskog odjela Sveučilišta u Dubrovniku, na kojem ostaje do travnja 2008. godine, kada odlazi u London zbog izrade projekta. U listopadu 2009., ponovo se vraća na Sveučilište u Dubrovniku u svojstvu docenta. Predavač je kolegija „Ekonomika brodarstva“ i „Ekonomika iskorištavanja broda“ na dodiplomskom studiju Pomorskog odjela, te kolegije „Poslovanje i organizacija poslovanja u pomorskoj industriji“, „Strateški menadžment i poslovna politika brodarskih poduzeća“ i „Menadžment u pomorstvu“ koje je osmislio i uveo na diplomskom studiju „Pomorstvo“ Pomorskog odjela Sveučilišta u Dubrovniku. Mentor je brojnim studentima u njihovim završnim i diplomskim radovima.

Ključne riječi: Agenti, amortizacija, birokracija, brodar, brodogradnja, broker, dnevni troškovi broda, ekologoja, ekonomija volumena, eksternalije, fiksni troškovi, funkcije menadžmenta, globalizacija, institucionalizacija moći, javni interes, konflikt, konjunkturni ciklus, kontejnerizacija, linijsko brodarstvo, logistički lanac, menadžment, misija, morsko brodarstvo, motivacija, odlučivanje, nacionalno brodarstvo, odlučivanje, organizacija, outsourcing, privatizacija, protekcionizam, profit, putničko brodarstvo, registar brodova, restriktivne mjere, rizici, slobodno brodarstvo, stil rukovođenja, strateški menadžment, tankersko brodarstvo, tržištevarijabilni troškovi, vizija, vlasništvo, vođenje, vozarina, zastave pogodnosti

Naslov: Poslovanje u morskom brodarstvu
Autor: Ivo Domijan-Arneri
Broj stranica: 472
Nakladnik: REDAK
Godina izdanja: 2014.
ISBN: 978-953-336-145-1
Tisak: digitalni tisak knjiga – print na zahtjev