Sažetak:

Knjiga (406 stranica s 580 slikovnih priloga od kojih 37 u boji) predstavlja sintezu dosada neobjavljenih istraživačkih rezultata autoričina jednogodišnjega institutskog projekta Staroslavenskoga instituta u Zagrebu (2019.–2020.) Novootkriveni hrvatskoglagoljski fragmenti na pergameni iz XIII. stoljeća u riječkoj kapucinskoj knjižnici. Projekt je realiziran u okviru programa trajne istraživačke djelatnosti »JEZIČNA, KNJIŽEVNA I PALEOGRAFSKA ISTRAŽIVANJA HRVATSKE GLAGOLJSKE BAŠTINE« prihvaćenog od Ministarstva znanosti Republike Hrvatske.

Knjiga je posvećena pater BONI ZVONIMIRU ŠAGIJU (1932.–2020.), franjevcu kapucinu Hrvatske kapucinske provincije sv. Leopolda Bogdana Mandića.

Autorica objavljuje rezultate najnovijih interdisciplinarnih znanstvenih istraživanja vlastitih otkrića iznimnih glagoljskih rijetkosti u knjižnici Kapucinskog samostana Gospe Lurdske u Rijeci: četiriju hrvatskoglagoljskih fragmenata dvaju srednjovjekovnih pergamentnih kodeksa koje je datirala u XIII. stoljeće. Riječ je o neprocjenjivo dragocjenim pisanim spomenicima hrvatske i europske kulturne baštine iz prijelaznoga razdoblja hrvatskoga glagolizma XIII. st. iz kojega je dosada sačuvano samo 30-ak fragmenata. U nizu od 13 autoričinih novootkrivenih glagoljskih pergamentnih fragmenata u knjižnici riječkih kapucina 2007. i 2008. g., ove četiri pergamene – zajedno s trima već ranije istraženima [MIHALJEVIĆ, M.; A. VLAŠIĆ-ANIĆ 2010. Novootkriveni glagoljski fragmenti u riječkoj kapucinskoj knjižnici. Sprache und Leben der frühmittelalterlichen Slaven. Herausg. von E. Stadnik-Holzer und G. Holzer (Peter Lang: Wien), 95–124.] – broj datiranih u XIII. stoljeće povećavaju na sveukupno sedam.

Autorica ih, kao i sve ostale latinske, hebrejske i hebrejsko-aramejske pergamentne fragmente iz XIII. do XV. st. koje je otkrivala zajedno s hrvatskoglagoljskima – označava NASLOVNOM intertekstualnom metaforičkom sintagmom s avangardno-srednjovjekovnom prototekstnom asocijativnošću: ‘PERGAMENE IZ TRAPERICA’. Njome obuhvaća čitav kompleks ne/posrednih rezultata i interdisciplinarnih metoda svoje istraživačke prakse kao ‘avangardno-pionirskih traganja u (stvarnim i, istodobno, metaforičkim) plavim trapericama’ za glagoljicom u knjižnicama kapucinskih samostana. Trapericama koje su posta(ja)le ‘Kugla&Flaker-Plenzdorf/ovske’: mišljene kao istraživački »stav, a ne (samo!) hlače« (U. PLENZDORF, Nove patnje mladog W., cit. po A. FLAKER, Proza u trapericama, 1976.) – stav slobode, nezaobilazan u egzistencijalnom habitusu autoričine Kuglaglumišne&rock-generacije. [O metaforici u znanstvenoj terminologiji usp. npr.: OSTROŠKI ANIĆ, A. 2019. Metafora u terminologiji. Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje].

Knjiga je podijeljena na dva dijela.

Prvi je dio posvećen pergamentnim listovima FgCap VlaThem₁ i FgCap VlaThem₂. U trenutku otkrića bili su zalijepljeni kao podstavni listovi knjižnoga uveza na unutrašnjim stranama obiju korica tiskane knjige: Themistii peripatetici lvcidissimi, Paraphrasis in Aristotelis, Posteriora, & Physica (Venecija, 1542. g.). Autorica ih je identificirala kao fragmente razrezanoga dvolista hrvatskoglagoljskoga homilijara staroga tipa iz razdoblja od početka do sredine XIII. st. Tekstovi misnih perikopa i homilija, ispisani na 1. listu od Bijele subote do III. nedjelje nakon Uskrsa – nastavljaju se na 2. listu, od IV. nedjelje nakon Uskrsa do blagdana Uzašašća Kristova. Sadržaj obaju fragmenata obuhvaća: tri Homilije sv. Grgura pape (za Bijelu subotu te za I. i II. nedjelju nakon Uskrsa); tri Homilije sv. Bede prezbitera (za III., V. i VI. nedjelju nakon Uskrsa); te Homiliju Haymona Halberstatensisa za IV. nedjelju nakon Uskrsa.

Drugi je dio posvećen listovima pergamentnoga dvolista FgCap VlaSerm₁ i FgCap VlaSerm₂. Autorica ih je otkrila, zalijepljene u funkciji ovitka, na vanjskim stranama obiju korica rijetke tiskane knjige: Sermones Quadragesimales eximii doctoris, Fratris Jacobi de Voragine (Venecija, 1582. g.). Identificirala ih je kao fragmente hrvatskoglagoljskoga brevijara s tekstovima iz dijela Proprium de tempore – biblijske Knjige Postanka (Genesis): Gn 29, 1–29 (1ab); Gn 32, 8–30 (1cd); Gn 28, 13–22 (2d). Tekst stupca 2d s manjim se prekidom nastavlja na tekst još jednoga iz niza autoričinih riječkih otkrića: na tekst Gn 28, 5 na verso strani već istraženoga Ostriška hrvatskoglagoljskoga brevijara FgCap VlaGn s kraja XIII. i/li početka XIV. st. (MIHALJEVIĆ; VLAŠIĆ-ANIĆ 2010).

U svakom se dijelu knjige, nakon uvodnih informacija o istraživanju i samom otkriću, popraćenih dosada neobjavljenom fotodokumentacijom, pozornost posvećuje stanju pergamena i knjiga prije i poslije njihove restauracije koju je autorica pokrenula i – zahvaljujući financijskoj podršci Grada Rijeke i Ministarstva kulture Republike Hrvatske – uspješno ostvarila u suradnji sa svim nadležnim institucijama. To su: Kapucinski samostan Gospe Lurdske i Konzervatorski odjel Ministarstva kulture Republike Hrvatske u Rijeci te Hrvatska kapucinska provincija sv. Leopolda Bogdana Mandića i Hrvatski državni arhiv u Zagrebu.

Potom se objavljuju rezultati interdisciplinarnih istraživanja: opis fragmenata i njihova sadržaja, paleografska analiza pisma te filološke jezične analize (morfologija, sintaksa, leksik). Transliteracija identificiranih hrvatskoglagoljskih tekstova s paralelnim latinskim tekstovima objavljuje se prema načelima koja se primjenjuju u novijim izdanjima Staroslavenskoga instituta. Na kraju su navedene kratice izvora, hrvatskoglagoljski i latinski izvori, te sva citirana Literatura.

Bilješke o autorici – grišnoj dijak/ici Anici pridivkom Vlašić-Anić

Dr. sc. ANICA VLAŠIĆ-ANIĆ rođena je 15. siječnja 1955. g. u Varaždinu, gdje kao najbolja učenica završava V. osnovnu školu »Božena Plazzeriano« i kao najbolja maturantica opću Gimnaziju – oslobođena polaganja mature na temelju izvrsnosti odlična uspjeha u svim razredima. Na FILOZOFSKOM FAKULTETU SVEUČILIŠTA U ZAGREBU – 1979. g. diplomirala je KOMPARATIVNU KNJIŽEVNOST (A predmet) I RUSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST (B predmet); 1992. g. magistrirala je s temom »HARMS I DADAIZAM« (mentor: prof. dr. sc. Aleksandar Flaker); a 2006. g. doktorirala obranivši disertaciju HARMS I KAFKA (mentor: akad. prof. dr. sc. Aleksandar Flaker). Uz redovni dodiplomski studij, članica je STUDENTSKOG SATIRIČNOG GLUMIŠTA (SSG), te jedna od osnivača i aktivnih članova zagrebačkoga studentskog KUGLA GLUMŠTA. S ovom »grupom rockera koji su se bavili kazalištem« (ZLATKO BURIĆ – KIĆO), od 1975. do 1984. g. sudjeluje na brojnim međunarodnim festivalima studentskoga kazališta u zemlji i inozemstvu, gdje Kugla glumište osvaja brojna zapažena priznanja i nagrade: od IFSK-a, Dana mladog teatra i Muzičkog biennalea u Zagrebu, Splitskog ljeta i Dana otvorenog teatra u Splitu do IV.Festivala Internazionale del Teatro Universitario u talijanskoj L’Aquili 1976. g. te BRAMS-a i BITEF-a u Beogradu 1978. g. i Dubrovačkih ljetnih igara u Dubrovniku 1980. g.

Od 1981. g. zaposlena je u Staroslavenskome institutu u Zagrebu na projektu RJEČNIK CRKVENOSLAVENSKOGA JEZIKA HRVATSKE REDAKCIJE. Od 1993. do 2015. g. suradnica je na projektu Zavoda za književnost Filozofskoga fakulteta ZAGREBAČKI POJMOVNIK KULTURE 20. STOLJEĆA. Od 2007.–2020. g. bavi se interdisciplinarnim znanstveno-istraživačkim radom u okviru programa trajne istraživačke djelatnosti »JEZIČNA, KNJIŽEVNA I PALEOGRAFSKA ISTRAŽIVANJA HRVATSKE GLAGOLJSKE BAŠTINE« prihvaćenog od Ministarstva znanosti Republike Hrvatske. Od 2013.–2019. g. surađuje na Međunarodnom projektu Instituta za slavistiku Ruske akademije znanosti (Moskva, Ruska federacija): Slavia Christiana Язык — Текст — Образ. Aktivna je sudionica brojnih međunarodnih rusističkih i slavističkih skupova u zemlji i inozemstvu: od Biograda, Lovrana, Opatije, Osijeka, Pazina, Pule, Rijeke, Rovinja, Varaždina, Varaždinskih Toplica, Zadra i Zagreba – do Leedsa u Engleskoj; Barija, Rima i Salerna u Italiji; Ohrida i Skopja u Makedoniji; Moskve i Sankt-Peterburga u Rusiji; Ljubljane u Sloveniji; Beograda u Srbiji; Züricha u Švicarskoj te Makuharija, Sapporoa i Tokija u Japanu.

Inspirirana vlastitim otkrićima dvaju fragmenata hrvatskoglagoljskih rukopisnih misala na pergameni,s kraja XIV. i poč. XV. st., na koricama dviju tiskanih knjiga u varaždinskoj kapucinskoj knjižnici 1986. g. – do kojih dolazi zahvaljujući FRA BONI ZVONIMIRU ŠAGIJU – posvećuje se ‘pionirskom’ traganju u (pravim i, istodobno, metaforičkim) ‘Kugla&Flaker/ovskim trapericama’ za GLAGOLJICOM U KNJIŽNICAMA KAPUCINSKIH SAMOSTANA. Njezin istraživački interes kontinuirano se intenzivira ne/očekivanim obiljem novootkrivenih pergamentnih i knjižnih rijetkosti u svakoj kapucinskoj biblioteci u kojoj je istraživala – u Varaždinu, Karlobagu, Škofjoj Loki u Sloveniji, Rimu u Italiji, te u Dubrovniku i Rijeci. Riječ je ne samo o hrvatskoglagoljskim, već i o latinskim, hebrejskim i hebrejsko-aramejskim fragmentima srednjovjekovnih pergamentnih kodeksa iz razdoblja od XIII. do XV. st. koje paracitatno označava intertekstualnom metaforičkom sintagmom: ‘PERGAMENE IZ TRAPERICA’, engl. ‘JEANS PARCHMENT’, rus. ‘PERGAMENTY IZ DŽINSOV’. Uz to, zahvaljujući FRA MIRKU KEMIVEŠU, u Karlobaškoj kapucinskoj knjižnici otkrila je i pravu minijaturnu biblioteku rimskih Propagandinih izdanja glagoljskih liturgijskih knjiga iz XVII.–XX. st.

Od 2007. g., dostavivši primjerke knjiga s novootkrivenim pergamentnim fragmentima u Središnji laboratorij za konzervaciju i restauraciju Hrvatskog državnog arhiva u Zagrebu, pokreće proces njihova odvajanja i restauratorsko-konzervatorske zaštite kao neprocjenjivih kulturnih dobara ne samo nacionalne, već i europske kulturne baštine. Uspješno ga ostvaruje u suradnji s predstavnicima svih nadležnih institucija – kapucinskih samostana i Hrvatske kapucinske provincije sv. Leopolda Bogdana Mandića, Hrvatskoga državnog arhiva u Zagrebu, Konzervatorskih odjela Ministarstva kulture Republike Hrvatske u Rijeci, Varaždinu i Gospiću – te napose financijskoj podršci Grada Varaždina, Grada Rijeke i Ministarstva kulture Republike Hrvatske.

Svestrano je angažirana i u široj znanstveno-kulturnoj popularizaciji vlastitih otkrića, napose KAO AUTORICA I SUAUTORICA VIŠE NJIHOVIH IZLOŽBI. Svakom od njih aktualizirala je raznorodne aspekte neprocjenjive vrijednosti hrvatskoglagoljske baštine ne samo na nacionalnoj, već i na europskoj i svjetskoj znanstveno-istraživačkoj, kulturno-povijesnoj i umjetničkoj sceni. Originale 40 restauriranih ‘PERGAMENA IZ TRAPERICA’, kao i knjiga na kojima ih je otkrivala, prvi put predstavlja javnosti izložbenim postavom Anica Vlašić-Anić i Damir Sabalić: »Od bitija kapucinskoga fragmenti: povodom 400. obljetnice Kapucina u Rijeci i Hrvatskoj« u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja u Rijeci 2010. g. U mediju digitalne fotografije oblikovala je stalni izložbeni postav: »Anica Vlašić-Anić: Knjige glagoljaške – kapucinske, karlobaške. Povodom 300-te obljetnice Kapucinskoga samostana u Karlobagu. Karlobag, Kapucinski samostan, od 26. srpnja 2013. g.«. Pokretni izložbeni postav ove izložbe svečano je predstavljen u Nadbiskupijskom pastoralnom institutu na Kaptolu u Zagrebu 2013. g.; a u izbornom izložbenom postavu 2014. g. u Ruskom centru znanosti i kulture u Rimu, kao dio programa Međunarodnoga znanstvenog skupa »Четвертые Римские Кирилло-Мефодиевские чтения« – Instituta za slavistiku Ruske akademije znanosti, Moskovskog državnog instituta im. M. V. Lomonosova i Sveučilišta u Bariju. Na početku Europske godine kulturne baštine u siječnju 2018. g. u Palači Herzer Gradskog Muzeja Varaždin postavljena je i izložba autorice ANICE VLAŠIĆ-ANIĆ i kustosice SPOMENKE TEŽAK: Varaždinske glagoljske pergamene i »Knjige glagoljaške – kapucinske, karlobaške« koja je uvrštena i u program nacionalne manifestacije Hrvatskog muzejskog društva Noć muzeja 2018.

U izdanju Hrvatskoga filološkoga društva (Biblioteka “Književna smotra”) 1997. g. objavljuje knjigu »HARMS I DADAIZAM«. Izdanje »DANIIL HARMS, PUCANJ ISPRED. Izbor, prijevod i komentar: Anica VLAŠIĆ-ANIĆ. Grafike: Danijel ŽEŽELJ. Zagreb: Petikat, 2014.« — na Natječaju Hrvatska lijepa knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, odabrano je za sudjelovanje na međunarodnom natječaju ‘Best Book Design from all over the World’ (Leipzig 2015.), kao i na izložbi Book Art International Međunarodnog sajma knjiga u Frankfurtu 2015. g. – nakon čega je postalo dio fonda German Museum of Books and Writing Njemačke nacionalne knjižnice (Die Deutsche Bibliothek). Predstavljeno je i na Kanda University of International Studies (Makuhari, Japan) 2015. g.

Izvorne znanstvene i stručne radove na hrvatskom i ruskom jeziku objavila je u izdanjima domaćih (Književna smotra, Slovo, Kazalište, Hrvatska revija, Bašćina, Plesna scena.hr, Zarez) i stranih časopisa (Studia Slavica Savariensia 1, Zagreb-Szombathely 1999; Studia Slavica 45, Budapest 2000; Scando-Slavica 50, Helsinki 2004; STEPHANOS / ƩTEΦΑΝΟς / CTEΦΑΝΟC 34, 37 i 38, Moskva 2019; Bohemica Olomucensia: Časopis pro filologická a mezioborová studia, Olomouc 2020. – te na hrvatskom, ruskom i engleskom jeziku u izdanjima domaćih i inozemnih zbornika i knjiga s međunarodnom recenzijom: Ludizam. Zagreb 1996; Drugi hrvatski slavistički kongres. Zagreb 2001; Oko književnosti. Zagreb 2004; Glagoljica i hrvatski glagolizam. Zagreb‒Krk 2004; Materialy meždunarodnoj naučnoj konferencii, posvjaščennoj 100-letiju so dnja roždenija Daniila Harmsa, Sankt-Peterburg 2005; VI Slavističeskie čtenija pamjati professora P. A. Dmitrieva i professora G. I. Safronova. Sankt-Peterburg 2005; Harms ‒ avangard, Belgrad 2006.; Sprache und Leben der frühmittelalterlichen Slaven. Wien 2010. (koautorski rad); Hrana. Zagreb 2010; Kalendar. Zagreb 2010; Mitski zbornik. Zagreb 2010; Меѓународен македонистички собир. Скoпje 2010.; Az grišni diak Branko pridivkom Fučić. Malinska–Rijeka–Zagreb 2011.; Cлaвянcкий миp в тpeтьeм тыcячeлeтии. Москва 2012.; Славянский мир: общность и многообразие. Москва 2013.; Summer school in the study of historical manuscripts. Zadar 2013.; Nomadizam. Zagreb 2014; Franjevci kapucini u Karlobagu 1713. – 2013. Zagreb – Karlobag 2014; Hrvatski prilozi 16. međunarodnom slavističkom kongresu. Zagreb 2018.; Četiri stoljeća kapucina u Rijeci i Hrvatskoj (1610. – 2010.). Zagreb – Rijeka 2020.; Dijalekti, jezična povijest i tradicija. Zbornik u čast Josipu Liscu. Zadar 2020; Mačkozbornik ili od Bastet do Catwoman, Zagreb (u tisku).

Poveznica na cjelokupnu bibliografiju s bib.irb-a: https://www.bib.irb.hr/pregled/znanstvenici/109141

Ključne riječi:

Aleksandar Flaker, aracionalnost, arhaičnost, FgCap VlaSerm, FgCap VlaThem, filologija, analiza, fra Bono Zvonimir Šagi, fra Mirko Kemiveš, glagoljica, glagoljski fragment, glagoljska pergamena, pergamenty iz džinsov, glagoljsko pismo, homilija, Haymon Halberstatensis, Hrvatski državni arhiv, hrvatski glagolizam, hrvatski glagoljski ustav, hrvatskoglagoljski brevijar, Jacobus De Voragine, Jeans Parchment, inicijali, intertekstualnost, kapucini, Knjiga Postanka, Kugla glumište, latinska paralela, leksem, leksik, ligatura, morfologija multikulturalnost, multipismenost, naslovna majuskula, novo znanstveno otkriće, paleografski opis, pergamene iz traperica, pergamentna rijetkost, pergamentni dvolist, pergamentni kodeks, poluglas, Proza u trapericama, restauracija pergamene, riječka kapucinska knjižnica, Rijeka, riječki hrvatskoglagoljski homilijar, Sermones Quadragesimales eximii doctoris, Fratris Jacobi de Voragine, Venecija 1582. g., sintaksa, srednjovjekovni kodeks, sv. Beda prezbiter, sv. Grgur papa, XIII. Stoljeće, Themistii peripatetici lvcidissimi, Paraphrasis in Aristotelis, Venecija, 1542. g., Themistius, transliteracija, trapezasti jat, varaždinska kapucinska knjižnica

E-mail: Anica Vlašić-Anić

Naslov: PERGAMENE IZ TRAPERICA
Autorica: Anica Vlašić-Anić
Broj stranica: 406
Nakladnik: REDAK
Godina izdanja: 2022.
ISBN: 978-953-336-711-8
Tisak: digitalni tisak knjiga – print na zahtjev

___________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

Kako naručiti knjigu? Proces online kupovine jednako funkcionira za sve kupce, s jedinom razlikom u tome što što kupci iz inozemstva za područje dostave moraju odabrati “Europa” ili “Ostale zemlje svijeta”, a za vrstu plaćanja WSPay (kreditna kartica) ili Virmanom (bankovni transfer).

Molimo kliknite ovdje za detaljni vodič kroz proces narudžbe ili nas kontaktirajte za više informacija.