Sažetak:

U posljednjih nekoliko desetljeća dogodile su se revolucionarne promjene u globalnoj trgovini. Rast svjetskog gospodarstva u neposrednoj je vezi s rastom prometa. Nagle promjene u procesu globalizacije tržišta unijele su nove zahtjeve prema dobavnom lancu i njegovom posebnom dijelu globalnom transportnom lancu. Luke su izgubile svoje tradicionalno mjesto u prometnom sustavu koje se očitovalo u shvaćanju sustava luka kao odvojenog sustava koji mora biti interno produktivan i eksterno konkurentan. Upravo se ta konkurentnost očitovala po pitanju troškova i lučkih tarifa. Bez obzira što još uvijek postoji cijeli spektar luka u svijetu kojima je to osnovni princip poslovanja, ipak se u posljednjim desetljećima u lukama dogodila promjena zbog prilagođavanja modernom pomorskom i kopnenom pomorskom tržištu. Luke su sve više obraćale pažnju ka vlastitoj učinkovitosti i nivou usluge. Danas je uloga modernih luka i pomorske trgovine veća nego ranije. Snaga globalnih logističkih operatora nije nikada ranije skrenula u tako nepredvidljivom smjeru, gdje neophodnost inovacija, energetske i ekonomske učinkovitosti ranije nije bila tako značajna na globalnom tržištu. Prometni sustavi su iznimno složeni sustavi jer ih čini dvadesetak konkretnih, realnih, otvorenih, tehničkih, organizacijskih, stohastičkih, dinamičkih podsustava s brojnim elementima i povratnim vezama. Budući da prometni sustavi djeluju na turbulentnim prometnim i gospodarskim tržištima svih razina, oni su prije svega stohastički sustavi. Premda prometni sustavi imaju brojna obilježja determinističkih i stohastičkih sustava, oni su u biti dinamički sustavi, jer se njihova struktura i procesi funkcioniranja relativo brzo, uspješno i učinkovito prilagođavaju zahtjevima tržišta, odnosno korisnika prometnih usluga. U ovom udžbeniku nalaze se u fokusu istraživanja ne samo navedeni sustavi, nego i mnogobrojni iznimno važni čimbenici koji određuju važnost lučke logistike  kao i važnost prometnoga sustava europskih prometnih koridora, robnih tokova, robno-transportnih i logističkih centara, luka i globalnog dobavnog lanca.

Bilješka o autoru:

Rođen je 30.08.1958. godine u Rijeci. Diplomirao je na Tehničkom fakultetu u Rijeci 1983. godine. Zaposlio se u Poduzeću Luka Rijeka, Pogon Sušak 1984. godine u tehnološkom i tehničkom sektoru. 1990. i 1991. godine obnaša funkciju pomoćnika direktora  Pogona Rijeka za tehničko-tehnološke poslove. 1992. godine dobitnik je stipendije Vlade Nizozemske za studij MBA Ports and Shipping Management u Den Helderu i Rotterdamu kojeg završava krajem 1993. godine. 

1994. godine, radi kao savjetnik i pomoćnik generalnog direktora Poduzeća Luka Rijeka, sve do 1996. godine. Obnašao je funkciju Predsjednika udruge morskih luka i riječnih pristaništa Republike Hrvatske od1994. do1996. godine. 

Postaje ravnatelj Lučke uprave Rijeka 1996. godine. Istu funkciju obnašao je u četiri mandata, od osnivanja 1996. godine pa sve do 2012. godine. U tom periodu, realizirao je niz projekata luke Rijeka. Između ostalih, revitalizacija kontejnerskog prometa na riječkom prometnom pravcu nakon propasti tvrtke Croatia Line 1999. godine, uvođenje koncepcije feeder luke, modernizacija Terminala za rasute terete u Bakru i modernizacija Kontejnerskog terminala Brajdica. Uključuje Svjetsku banku u sve razvojne aktivnosti riječke luke 1999. godine. Potpisuje sa Svjetskom bankom 2003. godine Ugovor o restruktuiranju i izgradnji riječke luke – projekt Rijeka Gateway I. Izvodi se rekonstrukcija nekoliko obala u luci, uklanja se niz starih i otpisanih objekata na cijelom lučkom području Rijeka, gradi se novi most na riječkom lukobranu, ruše se stare radione brodogradilišta Viktor Lenac, demontira se derutni Dok 3, gradi nova zgrada putničkog terminala, novi lučki kontrolni centar te rekonstruira obala na korijenu riječkog lukobrana. U sastav lučkog područja Rijeka uvodi  i terminal za tekuće terete na otoku Krku 2003. godine. 2004. godine  započinje izgradnja kontejnerskog terminala na Zagrebačkoj obali. U fazi izgradnje terminala, naknadnim modernim ispitivanjem stanja tla na terminalu otkrivena se razlika u analizi stanja tla dobivenog na prethodnom ispitivanju od domaće ovlaštene tvrtke. Otkazuje ugovor o izgradnji Zagrebačke obale. U dogovoru sa Svjetskom bankom priprema se i potpisuje 2008. godine novi ugovor Rijeka Gateway II, koji uključuje izgradnju druge faze kontejnerskog terminala Brajdica i pripremu podmorja za izgradnju Zagrebačke obale. Ugovor o izgradnji druge faze Brajdice potpisuje se 2009. godine. 2009. godine , nakon završetka svih radova, otvara prostor riječkog lukobrana (Molo Longo) za građanstvo. Godine 2011., zajedno sa Lukom Rijeka d.d. uvodi, nakon procedure natječaja, prvog privatnog operatera kontejnerskog terminala Brajdica, tvrtku ICTSI iz Manile

Potpisuje novi Ugovor o izgradnji kontejnerskog terminala na Zagrebačkoj obali 2012. godine sa talijanskim konzorcijem. 

Predsjednik Zajednice lučkih uprava Republike Hrvatske bio je od 1998. do 2012. godine. Obnašao je funkciju člana Generalne Skupštine luka EU (ESPO), Brisel od 2005. do 2012. godine. Obnašao je funkciju člana upravnog odbora Međunarodnog udruženja luke – gradovi (IACP), Le Havre od 2005. do 2011. godine.  Bio je član Nadzornog odbora Hrvatskih željeznica od 1996. do 2000. godine. 2008. godine  je bio predstavnik pregovaračkog time za poglavlje Promet, za pristupanje Republike Hrvatske u punopravno članstvo EU. Od 2008. do 2011. obnašao je funkciju izabranog zastupnika u Saboru Republike Hrvatske. Od 2009. član je Znanstvenog savjeta za Pomorstvo HAZU.  Predsjednik udruženja luka sjevernog Jadrana NAPA (North Adriatic Ports Association), Luka Ravena, Venecija, Trst, Kopar, Rijeka bio je 2012. godine. Od 2008. do 2012. godine bio je  Predsjednik Nadzornog odbora Autoceste Rijeka-Zagreb d.d. Od 2012. član je Instituta logistike i transporta iz Londona -Chartered Member of the Chartered Institute of Logistic and Transport (UK). U ožujku 2016. godine postaje Predsjednik upravnog vijeća Lučke uprave Rijeka.

Doktorirao je na Fakultetu prometnih znanosti u Zagrebu 2006. godine. Autor je udžbenika „Upravljanje prometnim koridorima“ sa Veleučilišta u Rijeci 2011. godine. Autor je mnogih znanstvenih i stručnih članaka iz polja pomorstva, luka, prometa i logistike. Održao je niz znanstvenih i stručnih izlaganja diljem svijeta.

Na Veleučilištu u Rijeci, Prometnom odjelu, nastavnik je iz predmeta Prometni koridori i robni tokovi, Robno distribucijski centri i terminali i Robni tokovi i terminali.

Na Pomorskom fakultetu u Rijeci, Zavodu za logistiku i menadžment u prometu,  nastavnik je iz predmeta Poslovna logistika, Distribucijski centri i Lučka logistika koji je ciljni predmet ove knjige.

Ključne riječi: Lučka logistika, dobavni lanac, robni tokovi, prometni koridori, prometni pravci, globalni dobavni lanac, „trade-off“ u dobavnom lancu, evaluacija i upravljanje globalnim dobavnim lancem, učinkovitost globalnog dobavnog lanca, luke, luke i terminali kao intermodalni, robno-transportni i logistički centri, analiza lučkih troškova, globalizacija proizvodnje i promjena tehnologije

E-mail: Bojan Hlača

Naslov: Lučka logistika
Autor: Izv.prof.dr.sc.Bojan Hlača
Broj stranica: 386
Nakladnik: Pomorski fakultet u Rijeci
Godina izdanja: 2016.
ISBN: 978-953-165-118-9
Tisak: digitalni tisak knjiga – print na zahtjev

Kako naručiti knjigu? Proces online kupovine jednako funkcionira za sve kupce, s jedinom razlikom u tome što što kupci iz inozemstva za područje dostave moraju odabrati “Europa” ili “Ostale zemlje svijeta”, a za vrstu plaćanja WSPay (kreditna kartica) ili Virmanom (bankovni transfer).

Molimo kliknite ovdje za detaljni vodič kroz proces narudžbe ili nas kontaktirajte za više informacija.