Opus ruskoga sovjetskog prozaista, dramatičara i pjesnika iz lenjingradskog umjetničkog kruga avangardnih OBERIU-ta, DANIILA IVANOVIČA HARMSA (Sankt-Peterburg 30. prosinca 1905. – Lenjingrad, 2. veljače 1942.) uspoređuje se s opusom austrijskoga pripovjedača iz praško-židovskoga književnog kruga FRANZA AMSCHELA KAFKE (Prag, 3. srpnja 1883. – Kierling, Beč, 3. lipnja 1924.).

U znaku „dubokih unutrašnjih zakonitosti europskih avangardnih kretanja” (Flaker) autorica pokreće proces multiperspektivnoga po/etičkog razmatranja Harmsove i Kafkine poetike apsurda kao dviju „poetika intertekstualnosti” (Lachmann). Pokrenutim procesom osvještavaju se: 1. ‘kafkijanski’ markantne osebujnosti Harmsove poetike osporavanja (Flaker), citatnosti (Oraić-Tolić) i aracionalnog, cisfinitnog ludizma (Vlašić-Anić); 2. ‘harmsovski’ fascinantna obilježja Kafkine poetike potkopavanja (Žmegač), raščaravanja (Adorno) i osporavanja (Lotman/Flaker) kao poetike univerzalnosti (Žmegač).

O KNJIZI

zapisci recenzenata

»Apsolutno je od interesa znanstvene (i šire) zajednice da se ovaj tekst objavi. Nemam informaciju o postojanju djela o istoj ili srodnoj temi na hrvatskome jeziku. D. Ugrešić u knjizi Nule i ništice iz 1987. napravila je izbor i prijevod Harmsovih tekstova te u svom lucidnom i istodobno istraživačko-informativnom pogovoru najavila buduću karijeru spisateljice. Takav je i ovaj tekst – uz to i obilato informativan i znanstveno-istraživački, a s druge strane razigran i eksperimentatorski, kreativan poput umjetničke konstrukcije. To se uvelike odražava i u autoričinu poigravanju s grafikom teksta, ponegdje osobito istaknutog, podebljanog ili u kurzivu, ponegdje pisanog velikim slovima ili razlomljenog i kontekstualiziranog u doticaju s tekstovima drugih autora.

Tema je neobična – a takva je, uostalom, i tema disertacije (Harms i Kafka) na kojoj se temelji ova knjiga – uspoređuju se dvojica pisaca, pripadnika različitih kulturnih krugova, koje u prvi mah ne bismo međusobno povezali. Autorica ih naziva „klasicima avangarde”, „avangardnim klasicima apsurda” (kako i stoji u naslovu), što uvjerljivo i sustavno argumentira i interpretira. Valja, znači, naglasiti novinu obrađene teme, i to ne samo u kontekstu hrvatske znanosti o književnosti. Naime, dosad se nijedan u Hrvatskoj (i susjednim zemljama) objavljen rad nije bavio usporedbom Harmsova i Kafkina stvaralaštva; uvijek su u prvom planu bili Harmsovi inovativni ludistički i eksperimentalni postupci kao osporavateljska, ironijsko-parodijska reakcija na postupke književnosti tradicije, s naglaskom na, naravno, rusku tradiciju. I utoliko ova knjiga zaslužuje osobitu pažnju. Podudarnosti, konstitutivne značajke u opusu dvojice pisaca koje zapaža i otkriva autorica opisuju se u prvom redu u niječnim terminima (demitizacija, defikcionalizacija, demimetizacija). U Harmsa je – budući da se zbivanje u njegovu svijetu djela odvija prema principima logike umjetnosti, a ne s pozicije životne logike ili s pozicije tradicionalno literarnoga – dopušten alogizam, i u tekstove se uključuju elementi fantastike i groteske. Koristeći apsurd i grotesku kao izraz novog „zdravog razuma/smisla”, Harms postupno uništava svijet u kojem je „sve u potpunom redu”. Autorica se u eksplikaciji terminološkog aparata obojice pisaca – ne samo Harmsa, uz kojega se ti pojmovi vezuju – koncentrira na apsurd, alogičnost, paradoks, pa i „suprematizam”.

Također, „običnosti” Kafkine zapadnoeuropske (kršćansko-židovske) malograđanske svakodnevice sup(r)o(t)stavlja se Harmsov ustajali, ali i prijeteći i razarajući, staljnistički byt. Ističem, dakle, svježinu rada, autoričine stavove i zaključke koji po svojoj važnosti ne zaostaju za stavovima drugih autora. Iznesena građa logično je posložena i strukturirana, konceptualno utemeljena, tekst je sadržajno dorađen, nisu mu potrebne dopune.

Obraćam pažnju na stil, obujam i, osobito, grafički izgled knjige koja se – kao i disertacija na kojoj se temelji – svakako ne uklapa u tekstove na kakve smo navikli u znanstvenom svijetu, što doprinosi ne samo na njezinoj zanimljivosti, nego i izuzetnosti.

Knjiga Anice Vlašić-Anić pod nazivom Daniil Ivanovič Harms i Franz Amschel Kafka. Avangardni klasici apsurda kao svojevrsna sinteza, kako sam već istakla, vrlo je važan prilog trima filologijama – ruskoj, njemačkoj, hrvatskoj.«

ZDENKA MATEK ŠMIT

»Polazeći u Uvodu od već primijećenih podudarnosti dvojice “avangardnih klasika apsurda” u dosadašnjim istraživanjima kako inozemnih, tako i hrvatskih istraživača Harmsova opusa, autorica na tekstove obojice pisaca primjenjuje poetičku sintagmu iz Harmsova djela “bitka sa smislovima” kojom promišlja njihov avangardno-intertekstualni, umjetničko-kritički odnos ne samo prema vlastitoj empirijskoj zbilji nego i općeeuropskoj književnoj, kulturnoj i civilizacijskoj tradiciji. Osvješćujući niz novih po/etičkih korespondencija u njihovim „fikcionalnim teksturama apsurda” kao dio procesa „dubokih unutrašnjih zakonitosti europskih avangardnih kretanja” (Flaker), oba pisca približava tako široku opsegu pojma “avangarda”.

Djelo je ponajprije namijenjeno znanstvenim istraživačima književnog opusa Daniila I. Harmsa i Franza A. Kafke – hrvatskim i inozemnim rusistima, slavistima, germanistima, komparatistima, ali isto tako povjesničarima i teoretičarima književnosti, umjetnosti i kulture, studentima, kao i široku krugu Kafkinih i Harmsovih poštovatelja. Objavljivanje ovoga djela važno je za sve navedene ciljne skupine u Hrvatskoj, Rusiji, Austriji, Češkoj, Izraelu te diljem Europe i svijeta.

U tekstovima je korišteno potrebno književnoznanstveno i stručno nazivlje, stil je osebujan i inventivan – primjeren tipu istraživačkih tekstova, a i struktura je usklađena s obrađivanom tematikom. Grafičkim montažnim oblikovanjem teksta istaknuti su i opsežni citati iz Harmsovih i Kafkinih tekstova; nerijetko razlomljeni i kontekstualizirani s mogućim paralelama drugih autora (Adorno, Breton, Camus, Shakespeare, Solomon). Bibliografske se norme poštuju u skladu sa suvremenim zahtjevima. Tekstovi su popraćeni obiljem bilješki koje upućuju ne samo na izvore i literaturu nego i tumače pojedine književnopovijesne i književnoteorijske pojmove, upućujući na znatno širi kontekst pojava o kojima je riječ (dadaizam, „oberiuti”, „bitka sa smislovima”, „nadrazumnost apsurda”, „narativni suprematizam” i dr.).

Originalnošću izabrane tematike (poredbe dvaju udaljenih književnih opusa), stilom, impresivnim obujmom i grafičkim izgledom predloženo se djelo ističe kao osebujan znanstveni doprinos u kontekstu uobičajene komparatistike. Plod je autoričina dugogodišnjega znanstvenoga bavljenja djelom ruskoga pisca D. I. Harmsa i pisca njemačkoga jezika F. A. Kafke. Riječ je o opsežnom djelu koje je iznimno vrijedan znanstveni doprinos rusistici, germanistici i poredbenomu proučavanju književnosti kako u Hrvatskoj tako i u inozemstvu (Rusiji, Austriji, Njemačkoj, Češkoj, Izraelu). Izvrsnost rada očituje se u kompetentnu služenju znanstvenom literaturom o predmetu i smjelim zaključcima te će zasigurno biti važan doprinos znanosti o književnosti i sveučilišnim studijima ruske i njemačke književnosti.«

JOSIP UŽAREVIĆ

Bilješka o autoru/autorici:

Kratak životopis autora (u trećem licu)

O AUTORICI – HARMSICI (po nadimku od akad. A. Flakera)

Dr. sc. Anica Vlašić-Anić rođena je 15. siječnja 1955. g. u Varaždinu, gdje kao najbolja učenica završava V. osnovnu školu „Božena Plazzeriano” i kao najbolja maturantica opću Gimnaziju, oslobođena polaganja mature na temelju izvrsnosti odlična uspjeha u svim razredima. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirala je komparativnu književnost i ruski jezik i književnost (1979.); magistrirala s temom Harms i dadaizam (1992.) te doktorirala obranivši disertaciju Harms i Kafka (2006.), oba puta pod mentorstvom prof. dr. sc. Aleksandra Flakera. Uz redovni dodiplomski studij, članica je Studentskog satiričnog glumišta (SSG), te jedna od osnivačica i aktivnih članica legendarnoga zagrebačkog studentskog Kugla glumišta. S tom „grupom rockera koji su se bavili kazalištem” (Zlatko Burić Kićo) trajno obilježivši povijest ne samo hrvatskoga, već i europskoga ulično-ambijentalnoga teatra 70-ih i 80-ih god. 20. stoljeća, od 1975. do 1984. sudjeluje na brojnim međunarodnim festivalima studentskoga kazališta u zemlji i inozemstvu, gdje Kugla glumište osvaja brojna zapažena priznanja i nagrade: od IFSK-a 1975., Dana mladog teatra 1976. i Muzičkog biennalea 1979. u Zagrebu; IV. Festivala Internazionale del Teatro Universitario u talijanskoj L’Aquili 1976.; Dana otvorenog teatra 1977. i Splitskog ljeta 1980. u Splitu; Sterijinog pozorja u Novom Sadu te BRAMS-a i BITEF-a u Beogradu 1978.; kao i Dubrovačkih ljetnih igara u Dubrovniku 1980. godine. Svestranim angažmanom, zajedno sa Zlatkom Svibenom i Nacom Osterom, pokreće ushitno ne/umjetničko stvaranje Kugla-Lica, okupljenih na kolektivnom multimedijalnom kazališno-scenskom projektu Kugla glumište: Salvador Dalí, Ljubav i pamćenje – Evokacija, čija je premijerna izvedba 10. rujna 2016. u zagrebačkom Teatru&td bila posvećena 40. obljetnici premijere prve predstave u kolektivnoj režiji Kugla glumišta Ljubav i pamćenje prema Dalijevoj nadrealističkoj poemi Amour et mémoire (1931.), održanoj 1. lipnja 1976. godine.

U Staroslavenskome institutu u Zagrebu, gdje je od 1981. zaposlena na projektu Rječnik crkvenoslavenskoga jezika hrvatske redakcije, od 2007. do 2020. bavi se interdisciplinarnim znanstveno-istraživačkim radom u okviru programa trajne istraživačke djelatnosti Jezična, književna i paleografska istraživanja hrvatske glagoljske baštine prihvaćenog od Ministarstva znanosti Republike Hrvatske. Na međunarodnom projektu Zavoda za književnost Filozofskoga fakulteta Zagrebački pojmovnik kulture 20. stoljeća. surađuje od 1993. do 2015.; a od 2013.–2019. aktivna je suradnica i na Međunarodnom projektu Instituta za slavistiku Ruske akademije znanosti (Moskva, Ruska federacija): Slavia Christiana Язык — Текст — Образ.

Inspirirana vlastitim otkrićima dvaju fragmenata hrvatskoglagoljskih rukopisnih misala na pergameni, s kraja 14. i poč. 15. st., na koricama dviju tiskanih knjiga u varaždinskoj kapucinskoj knjižnici 1986., do kojih dolazi zahvaljujući fra Boni Zvonimiru Šagiju, posvećuje se ‘pionirskom’ traganju u (pravim i metaforičkim) ‘Kugla&Flaker/ovskim trapericama’ za glagoljicom u knjižnicama kapucinskih samostana. Istraživački joj se interes kontinuirano nadahnjuje ne/očekivanim obiljem novootkrivenih pergamentnih i knjižnih rijetkosti u Varaždinu, Karlobagu, Rijeci i Dubrovniku te Škofjoj Loki u Sloveniji i Rimu u Italiji. Riječ je ne samo o hrvatskoglagoljskim, već i o latinskim, hebrejskim i hebrejsko-aramejskim fragmentima srednjovjekovnih pergamentnih kodeksa iz razdoblja od 13. do 15. st. koje paracitatno (prema: Flaker, Proza u trapericama!) označava intertekstualnom metaforičkom sintagmom: ‘PERGAMENE IZ TRAPERICA’, engl. ‘JEANS PARCHMENT’ (prev. Boris Anić), rus. ‘PERGAMENTY IZ DŽINSOV’. Uz to, zahvaljujući fra Mirku Kemivešu, u Karlobaškoj kapucinskoj knjižnici otkriva i pravu minijaturnu biblioteku rimskih Propagandinih izdanja glagoljskih liturgijskih knjiga iz 17.–20. st.

Od 2007., dostavivši primjerke knjiga s novootkrivenim pergamentnim fragmentima u Središnji laboratorij za konzervaciju i restauraciju Hrvatskog državnog arhiva u Zagrebu, pokreće proces njihova odvajanja i restauratorsko-konzervatorske zaštite kao neprocjenjivih kulturnih dobara ne samo nacionalne, već i europske kulturne baštine. Uspješno ga ostvaruje u suradnji s predstavnicima svih nadležnih institucija – kapucinskih samostana i Hrvatske kapucinske provincije sv. Leopolda Bogdana Mandića, Hrvatskoga državnog arhiva u Zagrebu, Konzervatorskih odjela Ministarstva kulture Republike Hrvatske u Rijeci, Varaždinu i Gospiću — te napose financijskoj podršci Grada Varaždina, Grada Rijeke i Ministarstva kulture Republike Hrvatske.

Svestrano je angažirana i u široj znanstveno-kulturnoj popularizaciji vlastitih otkrića, napose kao autorica i suautorica nekoliko njihovih izložbi kojima je aktualizirala raznorodne aspekte neprocjenjive vrijednosti hrvatskoglagoljske baštine ne samo na nacionalnoj, već i na europskoj i svjetskoj znanstveno-istraživačkoj, kulturno-povijesnoj i umjetničkoj sceni. Originale 40 restauriranih ‘PERGAMENA IZ TRAPERICA’, kao i knjiga na kojima ih je otkrivala, prvi put predstavlja javnosti izložbenim postavom Anica Vlašić-Anić i Damir Sabalić: „Od bitija kapucinskoga fragmenti: povodom 400. obljetnice Kapucina u Rijeci i Hrvatskoj” u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja u Rijeci 2010. U mediju digitalne fotografije oblikovala je stalni izložbeni postav: “Anica Vlašić-Anić: Knjige glagoljaške – kapucinske, karlobaške. Povodom 300-te obljetnice Kapucinskoga samostana u Karlobagu. Karlobag, Kapucinski samostan, od 26. srpnja 2013. g.”. Pokretni izložbeni postav te izložbe svečano je predstavljen u Nadbiskupijskom pastoralnom institutu na Kaptolu u Zagrebu 2013.; a u izbornom izložbenom postavu 2014. u Ruskom centru znanosti i kulture u Rimu, kao dio programa Međunarodnoga znanstvenog skupa Четвертые Римские Кирилло–Мефодиевские чтения – Instituta za slavistiku Ruske akademije znanosti, Moskovskog državnog instituta im. M. V. Lomonosova i Sveučilišta u Bariju. Na početku Europske godine kulturne baštine u siječnju 2018. u Palači Herzer Gradskog Muzeja Varaždin postavljena je i izložba autorice Anice Vlašić-Anić i kustosice Spomenke Težak: Varaždinske glagoljske pergamene i “Knjige glagoljaške – kapucinske, karlobaške” koja je uvrštena i u program nacionalne manifestacije Hrvatskog muzejskog društva Noć muzeja 2018.

Izvorne znanstvene i stručne radove na hrvatskom i ruskom jeziku objavila je u izdanjima brojnih domaćih (Bašćina, Hrvatska revija, Kazalište, Književna smotra, Plesna scena.hr, Slovo, Zarez) i stranih časopisa (Studia Slavica Savariensia 1, Zagreb-Szombathely 1999; Studia Slavica 45, Budapest 2000; Scando-Slavica 50, Helsinki 2004; STEPHANOS / ƩTEΦΑΝΟς / CTEΦΑΝΟC 34, 37 i 38, Moskva 2019; Bohemica Olomucensia: Časopis pro filologická a mezioborová studia, Olomouc 2020.). Na hrvatskom, ruskom i engleskom jeziku objavljeni su joj radovi i u izdanjima domaćih i inozemnih zbornika i knjiga s međunarodnom recenzijom: Ludizam. Zagreb 1996; Drugi hrvatski slavistički kongres. Zagreb 2001; Oko književnosti. Zagreb 2004; Glagoljica i hrvatski glagolizam. Zagreb‒Krk 2004; Materialy meždunarodnoj naučnoj konferencii, posvjaščennoj 100-letiju so dnja roždenija Daniila Harmsa, Sankt-Peterburg 2005; VI Slavističeskie čtenija pamjati professora P. A. Dmitrieva i professora G. I. Safronova. Sankt-Peterburg 2005; Harms ‒ avangard, Belgrad 2006.; Zbornik Matice srpske za slavistiku, Novi Sad 2006.; Sprache und Leben der frühmittelalterlichen Slaven. Wien 2010. (koautorski rad); Hrana. Zagreb 2010; Kalendar. Zagreb 2010; Mitski zbornik. Zagreb 2010; Меѓународен македонистички собир. Скoпje 2010.; Az grišni diak Branko pridivkom Fučić. Malinska–Rijeka–Zagreb 2011.; Cлaвянcкий миp в тpeтьeм тыcячeлeтии. Москва 2012.; Славянский мир: общность и многообразие. Москва 2013.; Summer school in the study of historical manuscripts. Zadar 2013.; Nomadizam. Zagreb 2014; Franjevci kapucini u Karlobagu 1713. – 2013. Zagreb – Karlobag 2014; Hrvatski prilozi 16. međunarodnom slavističkom kongresu. Zagreb 2018.; Četiri stoljeća kapucina u Rijeci i Hrvatskoj (1610. – 2010.). Zagreb – Rijeka 2020.; Dijalekti, jezična povijest i tradicija. Zbornik u čast Josipu Liscu. Zadar 2020; Mačkozbornik ili od Bastet do Catwoman, Zagreb 2022.

U izdanju Hrvatskoga filološkoga društva (Biblioteka “Književna smotra”) 1997. objavljuje knjigu HARMS I DADAIZAM. Izdanje DANIIL HARMS, PUCANJ ISPRED. Izbor, prijevod i komentar: Anica Vlašić-Anić. Grafike: Danijel Žeželj. Zagreb: Petikat, 2014. — na Natječaju Hrvatska lijepa knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, odabrano je za sudjelovanje na međunarodnom natječaju ‘Best Book Design from all over the World’ (Leipzig 2015.). Nakon izložbe Book Art International Međunarodnog sajma knjiga u Frankfurtu 2015. g. postalo je dio fonda German Museum of Books and Writing Njemačke nacionalne knjižnice (Die Deutsche Bibliothek). Kao sudionica IX. Svjetskog kongresa ICCEES-a autorica ga je 2015. g. predstavila i na Kanda University of International Studies u Makuhariju u Japanu. Treću knjigu PERGAMENE IZ TRAPERICA : NOVOOTKRIVENI HRVATSKOGLAGOLJSKI FRAGMENTI NA PERGAMENI IZ 13. STOLJEĆA U RIJEČKOJ KAPUCINSKOJ KNJIŽNICI objavjuje 2022. u izdanju splitskog izdavača Redak.

Sudionica je brojnih međunarodnih rusističkih i slavističkih skupova u zemlji i inozemstvu: od Biograda, Lovrana, Opatije, Osijeka, Pazina, Poreča, Pule, Rijeke, Rovinja, Varaždina, Varaždinskih Toplica, Zadra i Zagreba — do Leedsa u Engleskoj; Barija, Rima i Salerna u Italiji; Ohrida i Skopja u Makedoniji; Moskve i Sankt-Peterburga u Rusiji; Ljubljane u Sloveniji; Beograda u Srbiji; Züricha u Švicarskoj te Makuharija, Sapporoa i Tokija u Japanu.

Poveznica na cjelokupnu bibliografiju s bib.irb-a: https://www.bib.irb.hr/pregled/znanstvenici/109141

E-mail: Anica Vlašić-Anić

Naslov: DANIIL IVANOVIČ HARMS I FRANZ AMSCHEL KAFKA AVANGARDNI KLASICI APSURDA
Autor/autorica: Anica Vlašić-Anić
Broj stranica: 492
Nakladnik: REDAK
Godina izdanja: 2023.
ISBN: 978-953-336-861-0
Tisak: digitalni tisak knjiga – print na zahtjev