Podijeli

Preporuka

250.00 kn
- PDV je uključen u cijenu
- trošak dostave nije uključen u cijenu

Tko je online

Trenutno aktivnih Gostiju: 239 
Info: Vaš web preglednik ne prihvaća cookies. Trebate uključiti cookies ako želite proizvode staviti u košaricu i kupiti ih.
IspisE-mail

PRIRUČNIK ZA MIKROSKOPSKE VJEŽBE

90.00 kn
- PDV je uključen u cijenu
- trošak dostave nije uključen u cijenu

 

Sažetak:

Priručnik je namijenjen prvenstveno studentima medicine i dentalne medicine, a može biti koristan i studentima biomedicinskih i prirodoslovnih znanosti te nastavnicima koji predaju predmet Biologija. U ovom priručniku na razini svjetlosnog mikroskopa obrađene su prokariotske, eukariotske, životinjske, biljne i ljudske stanice. Gradivo je podijeljeno u deset poglavlja: 1. Uvod u mikroskopiranje, 2. Stanice prokariota i eukariota, 3. Istraživanje stanica, 4. Membrana stanice, 5. Membrane staničnih organela i stanična energetika, 6. Stanični ciklus, 7. Reproduktivni sustav, oplodnja i rani razvoj, 8. Rani embrionalni i kasni fetalni razvoj kralješnjaka, 9. Teratogeneza i 10. Literatura.

U prvom poglavlju uvodni dio priručnika sadrži detaljan opis građe svjetlosnog mikroskopa, tehnike ispravnog rukovanja, pronalaženja i izoštravanja slike na različitim povećanjima te izradu nativnih i trajnih mikroskopskih preparata. Slijede opisi fiksnih numeričkih vrijednosti i postupci izračunavanja nekih vrijednosti karakterističnih za pojedina povećanja mikroskopa: numerička apertura, moć razlučivanja mikroskopa, radna daljina i ukupno povećanje mikroskopa. Detaljan opis određivanja promjera i stvarne veličine vidnog polja koristi studentima u percipiranju stvarne veličine stanica koje mikroskopiraju i relacijama veličine među njima (usporedba živčane stanice čovjeka na malom i velikom povećanju). Vještinu mikroskopiranja student će najbolje savladati pomoću jednostavnih preparata, strelice i stanica pluta, uz čiji opis se nalaze upute o centriranju i fokusiranju slike prilikom prelaska s manjeg na veće povećanje. Drugo poglavlje opisuje preparate pomoću kojih student treba naučiti razliku između stanica prokariota (bakterije) i eukariota (stanice pločastog epitela površine jezika čovjeka, mišićne stanice čovjeka i štakora, eritrociti žabe). U trećem poglavlju objašnjena je tehnika frakcioniranja i centrifugiranja stanica kojom se mogu razdvojiti organele i dijelovi stanice prema njihovoj veličini (jetra štakora). Četvrto poglavlje opisuje tehniku istraživanja staničnih membrana i transport kroz membranu. Objašnjene su metode dokazivanja lipidne i proteinske osnove građe membrane. Na primjeru umjetne membrane, Traubeova stanica, opisano je svojstvo polupropusnosti membrane i difuzije vode kroz membranu, a na modelu najbolje istražene membrane eritrocita čovjeka objašnjeni su pojmovi hipotonične, hipertonične i izotonične otopine te hemoliza i plazmoliza. Također je opisano ponašanje biljnih stanica u otopinama različitih koncentracija te plazmoliza i deplazmoliza (stanice pokožice luka s antocijanom). Uočena je razlika u ponašanju i odgovoru biljnih i ljudskih stanica ovisno o razlici  koncentracije otopljene tvari izvan stanice. U petom poglavlju analizirani su preparati jetre štakora gdje su specifičnom metodom bojanja prikazani brojni mitohondriji. U stanicama lista vodene kuge mogu se vidjeti kloroplasti koji se gibaju (cikloza). Šesto poglavlje sadrži opis svih faza staničnog ciklusa, nakon čega slijedi mikroskopiranje trajnih preparata: vršak korjenčića luka sa stanicama u interfazi i mitozi, sekundarni folikul ovarija štakora sa folikularnim stanicama u mitozi, kulture tkiva fibroblasta čovjeka sa stanicama u interfazi i tumorske HeLa stanice od kojih je velik dio u mitozi zbog intenzivne diobe. Zatvorena mitoza mikroskopira se u nativnom preparatu svježeg pekarskog kvasca. Slijedi uputa o izradi kariograma kod odraslog čovjeka, Moorhedova metoda, te analiza kariotipa: broj, veličina, ispruganost i tipovi kromosoma. Analizira se i studira prisutnost ili odsutnost spolnog kromatina (Barrovo tjelešce) u interfaznim stanicama bukalne sluznice čovjeka. Također se mikroskopiraju specifični gorostasni politeni kromosomi u žlijezdama slinovnicama vinske mušice. U sedmom poglavlju studira se muški i ženski reproduktivni sustav, mikroskopiraju živi spermiji mužjaka i vaginalni razmazi u različitim fazama estrus ciklusa ženki štakora. Slijede usporedni opisi i mikroskopska analiza građe testisa, epididimisa i ovarija štakora, čovjeka i žabe te eksperimentalno izazvanih policističnih ovarija štakora. Također je opisana oplodnja kod morskog ježinca te razvoj blastule, gastrule i ličinke (pluteus). Osmo poglavlje proučava rani embrionalni i kasni fetalni razvoj kralješnjaka - žabe (blastula, gastrula, neurula, ličinka - punoglavac), pileta (blastula, gastrula, neurula) i sisavca (blastocista, embrij, fetus). Priručnik završava devetim poglavljem - Teratogeneza koje studira nastanak i građu teratoma i teratokarcinoma. Posebna pozornost poklanja se normalnom ranom i kasnom embrionalnom razvoju sisavaca te eksperimentalno izazvanoj teratogenezi u štakora. U izradi priručnika korištena je suvremena literatura (25 citata) koja pokriva sve teme opisane u ovom priručniku (deseto poglavlje). Tekst ima 78 slika, 6 tablica te zadatke i pitanja za vježbu. Uz crno bijelu tiskanu verziju (86 stranica) dodan je CD sa slikama mikroskopskih preparata u boji i popisom literature s odabranim mrežnim stranicama.

Bilješka o autoru/ici:

Marijana Peruzović (djevojački Gradt) rođena je u Zagrebu 1945. godine. Diplomirala je na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1969., magistrirala 1979., a doktorirala 1980. godine na Sveučilištu u Zagrebu. Radno iskustvo: od 1970.-1986. god. Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet, Zavod za biologiju. Od 1986.-1997. god. Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet, Zavod za biologiju, Studij medicine u Splitu. Od 1997.-2010. god. Sveučilište u Splitu, Medicinski fakultet, Katedra za biologiju, redoviti profesor u trajnom zvanju (2005.) Predložena je za počasno zvanje professor emeritus na Sveučilištu u Splitu. Zaduženja: voditeljica dislociranog Zavoda za biologiju Studija medicine u Splitu i znanstveno-istraživačkog laboratorija, organizatorica prve jedinice za uzgoj laboratorijskih životinja u Splitu, nositeljica predmeta Medicinska biologija, prva pročelnica Katedre za biologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, članica fakultetskih povjerenstava. Nastavno iskustvo stjecala je dugogodišnjim radom u svim oblicima nastave na dodiplomskom i poslijediplomskom studiju. Prevela je nekoliko poglavlja nastavnog teksta udžbenika za studente medicine, koautor je skripte obvezatnog i dvaju izbornih predmeta, a na poslijediplomskom doktorskom studiju Medicinskog fakulteta u Splitu bila je voditelj dvaju izbornih predmeta. Uspješno je utemeljila prvu organiziranu jedinicu za uzgoj i pokuse na sisavcima (štakori) koja je služila za potrebe nastave i znanstveno-istraživačkog rada Medicinskog studija i KBC Split. Sudjelovala je u realizaciji devet domaćih i dva međunarodna projekta te dala stručni i znanstveni doprinos u području perinatalne endokrinologije, posebice vezano za kritična razdoblja razvoja sisavaca i učinka različitih faktora (hormona, stresa, prehrane, herbicida, dobi) na hipofizno-adrenalno-gonadalni sustav. Jedna je od rijetkih istraživača u Hrvatskoj koja se bavila ponašanjem sisavaca. Do sada je objavila ukupno 103 rada te sudjelovala na domaćim i međunarodnim znanstvenim skupovima. Mentorica je doktorske disertacije, magistarskih, diplomskih, studentskih i maturalnih radova. Član je domaćih i međunarodnih društava, pozvani predavač na tribinama, recenzent u časopisu, recenzent i promotor knjiga iz područja bioetike te promicatelj najnovijih znanstvenih spoznaja vezanih uz zdravlje čovjeka u časopisu Maslina. Nagrade i priznanja: zahvalnica Zbora liječnika Hrvatske - Sekcija za perinatalnu medicinu za dugogodišnje sudjelovanje na «Perinatalnim danima»; spomen plaketa, priznanje i diploma Republičke komisije za biologiju «Pokret nauku mladima» i Odbora susreta mladih istraživača «Nikola Tesla».

Tatijana Zemunik rođena je u Splitu 1964. godine. Diplomirala je 1988. godine na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, 1994. godine postala je magistar znanosti iz područja medicine, a 1997. doktor znanosti u području biomedicine i zdravstva. Zaposlena je na Medicinskom fakultetu u Splitu u Katedri Medicinska biologija od 1992. godine, a 2010. godine izabrana je u zvanje redovitog profesora. Bila je suradnik i voditelj nekoliko znanstvenih projekata Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, trenutno je voditelj projekta „Genetska epidemiologija šećerne bolesti tip 1 u populaciji Hrvatske” broj 216-1080315-0293. Projekt je dio programa „Hrvatska biobanka - resursi za istraživanje odrednica zdravlja i bolesti u populaciji” kojem je voditelj prof. dr. sc. Igor Rudan. Suradnja s kolegama u programu rezultirala je radom na zajedničkom projektu nazvanom "10001 Dalmatinac". U dva navrata usavršavala se u “Institute of Cell Culture Technology, Faculty of Technical Sciences, University of Bielefeld” U prvom terminu radila je na projektu “Processing and signal transduction of extracellular macromolecules” (Sonderforschungsbereich 459) financiranom od Deutsche Forschungsgemeinschaft DFG, a podržanom od Univerziteta u Bielefeldu, dok je drugi boravak financiran iz sredstava DAAD stipendije. Sudjelovala je u radu različitih fakultetskih tijela, od 2001. do danas pomoćnik je voditelja stručnog studija Sestrinstvo, a od 2008. član je Upravnog odbora i voditeljica Odjela za velike populacijske studije Hrvatskog centra za globalno zdravlje pri Medicinskom fakultetu u Splitu. Recenzent je u nekoliko časopisa indeksiranih u CC/SCI . Bila je izvjestitelj studijskih programa i recenzent  projekata MZOŠ RH. Nositeljica predmeta Medicinska biologija na Medicinskom fakultetu u Splitu, voditeljica dva izborna kolegija na poslijediplomskom doktorskom studiju Medicinskog fakulteta u Splitu, a od 2007. godine pozvani je predavač na Medicinskom fakultetu u Mostaru u predmetu Biologija stanice i genetika. Autorica je i/ili koautorica 47 znanstvenih radova, od čega 38 radova u CC referiranim časopisima. Mentor je i komentor u tri doktorske disertacije. Aktivni je sudionik na preko dvadeset skupova, simpozija i kongresa: nacionalnih, regionalnih i međunarodnih iz područja biomedicine od 1992. godine do danas.

Autorice su za ovaj sveučilišni Priručnik dobile Priznanje za najbolji nastavni tekst u 2010. godini na Medicinskom fakultetu u Splitu.

Ključne riječi: Mikroskop, stanice, prokarioti, eukarioti, stanične organele, stanična membrana, transport kroz membranu, umjetne membrane, membrana eritrocita čovjeka, mitohondriji, kloroplasti, jezgra, stanični ciklus, mitoza, kromatin, kromosomi, kariotip, kariogram, Barrovo tjelešce, spolni kromatin, politeni kromosomi, reproduktivni sustav sisavaca, testis, epididimis, spermij, ovarij, folikul, oocita, policistični ovarij, estrus ciklus štakora, oplodnja, zigota, blastocista, blastula, gastrula, neurula, embrionalni razvoj, fetalni razvoj, morski ježinac, vodozemci, ptice, sisavci, teratogeneza, tumor, teratom, teratokarcinom.

Recenzije - izvodi iz recenzija:

„Radi se o izvornom djelu izrađenom na temelju dugogodišnjeg nastavnog iskustva i tradiciji poučavanja predmeta medicinska biologija na medicinskim fakultetima u Hrvatskoj. Sličnog priručnika u pisanom obliku nema na našim Medicinskim fakultetima, te je kao takvo, dobrodošlo za edukaciju studenata medicine, stomatologije i ostalih studenata biomedicinskog usmjerenja“ - prof. dr. sc. Florijana Bulić, redoviti profesor Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

„Priručnik je metodički u cijelosti prilagođen predmetu, na kraju je navedena recentna literatura i odgovarajuće mrežne stranice. Riječ je o izvornom djelu. Priručnik ovakvog sadržaja do sada nije objavljen u Hrvatskoj“ - prof. dr. sc. Snježana Tomić, redoviti profesor Medicinskog fakulteta u Splitu.

Korištenje naziva sveučilišni priručnik odobreno je Odlukom Senata Sveučilišta u Splitu pod brojem 01-1-41/16-1-2010. na sjednici održanoj 1. ožujka 2010. godine te upotreba zaštitnog znaka Sveučilišta u Splitu i natpis Manualia universitatis studiorum Spalatensis.

Izjava autora:

Priručnik je potreban studentima medicine i dentalne medicine u lakšem savladavanju praktične nastave iz predmeta Medicinska biologija, a može koristiti i studentima biomedicinskih i prirodoslovnih znanosti te nastavnicima predmeta Biologija.
Priručnik je izvorno djelo autora sa originalnim snimkama mikroskopskih preparata iz zbirke Katedre za biologiju Medicinskog fakulteta u Splitu. Popraćen je CD-om na kojem se nalaze snimke preparata najvećim dijelom u boji.

E-mail:
Prof. dr. sc. Marijana Peruzovic
Prof. dr. sc. Tatijana Zemunik

Naslov: PRIRUČNIK ZA MIKROSKOPSKE VJEŽBE
Autor: Marijana Peruzović. Tatijana Zemunik
Broj stranica: 86
Nakladnik: REDAK
Godina izdanja: 2010
ISBN: 978-953-7595-20-3
Tisak: digitalni tisak knjiga - print na zahtjev

Recenzije kupaca:


Nema recenzija o ovom proizvodu.
Pisanje recenzija dostupno je samo registriranim korisnicima.