\n
Sa\u017eetak:<\/strong> <\/p>\n Zbornik pjesama 17 autora okupljenih pod imenom Rje\u010dili\u0161te, grupe pjesnika koji u Splitu odr\u017eavaju ve\u010deri poezije od 2010. godine<\/p>\n Bilje\u0161ka o urednicama:<\/strong><\/p>\n Nada Topi\u0107 (1977.) Irena Delonga Ne\u0161i\u0107 (1984.)<\/strong><\/p>\n Profesorica hrvatskog i engleskog jezika. Za vrijeme studija ure\u0111ivala knji\u017eevni \u010dasopis The Split Mind<\/em>. Za zbirku Rije\u010di kupuju zlo\u010dine koje \u0107e\u0161 po\u010diniti<\/em> dobila je 2010. nagradu Goran za mlade pjesnike. U listopadu 2010. pokrenula ve\u010deri poezije Rje\u010dili\u0161te<\/em>. Vodi radionice kreativnog pisanja u Splitu, Solinu i Sinju.<\/p>\n Bilje\u0161ka o autorima:<\/strong> <\/p>\n Zora Birimi\u0161a<\/strong> <\/p>\n Ro\u0111ena i \u017eivi u Splitu. Objavila dvije zbirke pjesama: Zato\u010denica<\/em> (Knji\u017eevni krug, Split, 1999.), Tko se to s nama igra<\/em> (HAU Split, 2012.). Objavljivala u \u010dasopisima, uglavnom poeziju. Povremeno pi\u0161e recenzije. Poku\u0161ava pisati kratke pri\u010de. <\/p>\n Paulo Bja\u017eevi\u0107 (1979.)<\/strong> <\/p>\n \u017divi i radi u Splitu. <\/p>\n Irena Delonga Ne\u0161i\u0107 (1984.)<\/strong> <\/p>\n Profesorica hrvatskog i engleskog jezika. Za vrijeme studija ure\u0111ivala knji\u017eevni \u010dasopis The Split Mind<\/em>. Za zbirku Rije\u010di kupuju zlo\u010dine koje \u0107e\u0161 po\u010diniti<\/em> dobila je 2010. nagradu Goran za mlade pjesnike. U listopadu 2010. s Ozrenom \u0106atovi\u0107em pokrenula ve\u010deri poezije Rje\u010dili\u0161te<\/em>. Vodi radionice kreativnog pisanja u Splitu, Solinu i Sinju. <\/p>\n Antun Domazet (1988.)<\/strong> <\/p>\n \u017divi u Splitu. Radi u gra\u0111evini kao projektant. Povremeno pi\u0161e zadnjih 10 godina. U studentskim danima ure\u0111ivao The Split Mind<\/em>. <\/p>\n Ivana \u010cagalj (1987.)<\/strong> <\/p>\n Rodom iz Zagvozda, od rujna 2013. radi u Hrvatskoj nastavi u \u0161vicarskom kantonu Ticino. Diplomirala anglistiku (prevoditeljski smjer) i kroatistiku (profesor-ski smjer). Formalno dobitnica nagrade Jutra poezije za zbirku \u017denske epifanije 2011.<\/em>, iako ta zbirka, iz njoj nedoku\u010divih razloga, nije jo\u0161 ugledala svjetlo dana. Matica hrvatska, ogranak Karlovac pohvalila je njezinu zbirku Moderne bolesti<\/em> na natje\u010daju Zdravko Pucak za mlade pjesnike 2013. U slobodno vrijeme svira u limenoj glazbi i bavi se kreativnim pisanjem na hrvatskom i engleskom jeziku. Pjesme objavljivala u \u010dasopisima Mogu\u0107nosti, The Split Mind, Odraz, Kvartal, Di\u0161pet<\/em> te zbornicima Rje\u010dili\u0161ta, Knjige u\u017eivo i Poezina.<\/p>\n Mia \u010cagalj (1997.)<\/strong> <\/p>\n Ro\u0111ena je u Zagvozdu. Poha\u0111a Prirodoslovnu tehni\u010dku \u0161kolu Split, smjer Kemijski tehni\u010dar. Kemijske spojeve kombinira sa stihovima, u\u010denje s kreativnim pisanjem, pjevanjem i sviranjem u Limenoj glazbi Zagvozd. Pohvaljivana na natjecanjima Lidrano<\/em> te natje\u010dajima Gradske knji\u017enice Solin i Castello di Duino<\/em> u Trstu. <\/p>\n Sini\u0161a Kekez (1966.)<\/strong> <\/p>\n \u017divi u Splitu, radi u novinama, objavljivao u periodici. <\/p>\n Milijana Kova\u010devi\u0107<\/strong> <\/p>\n \u017dena (kao \u2013 ne mu\u0161karac), majka, baka i (\u0161umska) kraljica. \u017divi i (jo\u0161) radi u Splitu, a kraljuje u svojoj \u010darobnoj \u0161umi, odakle, stihovima i pri\u010dicama za djecu, progovara iz Radosti i SMIBa. Modromorska torta mudrosti, ljubavi i prijateljstva<\/em> stigla je do Drugog programa Radio Beograda i u\u0161la u u\u017ei izbor za najbolju radio-pri\u010du za djecu. <\/p>\n Manje brojni stihovi i proza za odrasle stisnuti su joj me\u0111u koricama jednog \u0160kolskog vjesnika, dva zbornika s Natje\u010daja za najbolju neobjavljenu pjesmu Gradske knji\u017enice Solin te jednog zbornika najboljih kratkih pri\u010da (Putovanje u onkraj<\/em>), u inozemstvu. <\/p>\n Stvarala\u010dki joj je opus lako razvrstati u \u010detiri razvojne faze: 1. faza \u2013 Djevoj\u010dica – \u201eMilijana, pjesnikinja Petrovi\u0107\u201c (na posveti svoje zbirke pjesama napisao jedan poznati pjesnik), okrunjena Zmajevom diplomom ; 2. – faza mladena\u010dki hormonskog nizanja stihova i proze, razasutih po, manje-vi\u0161e lokalnim tiskovinama, s jednom prvom i jednom drugom nagradom; 3. faza nezapisive \u017eivotne proze i 4. faza ponovnog poetskog susreta sa sobom.U\u017eivaju\u0107i u onome \u0161to joj je njezina borba dala, stihovima i prozom resi svoje zlatne godine, du\u0161u hrani i tijelo sna\u017ei dolaze\u0107i na Rje\u010dili\u0161te. <\/p>\n Julija Mateljan Milati\u0107 (1965.) \u017deljana Meja\u0161 (1983.) Hrvoje Marko Peruzovi\u0107 (1971.) Mariana Plazibat (1968.) Po zanimanju je kemijski tehni\u010dar. Poku\u0161ava iskemijati \u017eivot u Splitu do mirovine. <\/p>\n Tonita Popovi\u0107 (1977.)<\/strong> <\/p>\n \u017divi i radi u Splitu kao profesorica knji\u017eevnosti. Diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Zadru. Oku\u0161ala se kao voditeljica Studentskog knji\u017eevnog kluba u Zadru i Knji\u017eevnog kluba mladih u Splitu, zajedno s pjesnikinjom Oljom Savi\u010devi\u0107. Pokrenula je i vodila radionice kreativnog pisanja u Splitu, u sklopu projekta za mlade pod nazivom Skrovite strofe. Stihove objavljuje u zajedni\u010dkoj zbirci Studenskog knji\u017eevnog kluba u Zadru Potresi (2000.) te u raznim hrvatskim glasilima (Maruli\u0107, Fokus, Knjigomat<\/em>). Nagra\u0111ena joj je pjesma Naslje\u0111e<\/em> od strane Fundation for Help to the Artists<\/em> iz New Yorka. Dobitnica je priznanja Zvonimir Golob 2005.<\/em> za pjesmu Za\u010dudna igra<\/em>. <\/p>\n Dragan Smol\u010di\u0107 (1986.)<\/strong> <\/p>\n Godine 1993. upisuje osnovnu \u0161kolu, gdje u\u010di \u010ditati i pisati, potez je to koji se kasnije pokazao klju\u010dnim za njegovo pjesni\u010dko stvarala\u0161tvo. Nakon toga zavr\u0161ava srednju tehni\u010dku \u0161kolu, gdje se po prvi put po\u010dinje baviti pisanjem pjesama. Me\u0111utim, nije imao javnih istupa sve do 2010. godine kada je po\u010deo zalaziti na okupljanja pjesni\u010dke dru\u017eine Rje\u010dili\u0161te<\/em>, gdje po prvi put javno izvodi svoje pjesme, nakon \u010dega slijedi njegov uspon splitskim pjesni\u010dkim podzemljem. Njegovi radovi objavljeni su zborniku Rje\u010dili\u0161ta<\/em> i zborniku Izme\u0111u redaka<\/em>, izdava\u010dke ku\u0107e Redak. Trenutno je na studiju informacijske tehnologije.<\/p>\n Ivan Sori\u0107 Suri (1964.)<\/strong> <\/p>\n Autor dviju zbirki pjesama: \u017duti kompresor (1990.)<\/em> \u2013 u vlastitoj nakladi, Vidi to\u010dku \u0161est (1997.) \u2013 Narodno sveu\u010dili\u0161te u Splitu, biblioteka Otok. Od devedesetih do danas objavljivao u \u010dasopisima (Godine, Rival, Reful, The Split Mind, Mogu\u0107nosti, Odraz<\/em>…), te na nekim internetskom portalima. Dvije pjesme uvr\u0161tene su mu u \u0161kolsku literaturu (ud\u017ebenici za V. i VI. razred osnovne \u0161kole). Zaposlen na Katedri za fiziku FESB-a u Splitu od 1989. godine, trenutno u zvanju vi\u0161eg predava\u010da. Istra\u017eiva\u010d na polju eksperimentalne fizike, koautor tridesetak publiciranih stru\u010dnih i znanstvenih radova. Tre\u0107a knjiga poezije \u2013 pod radnim naslovom Knjiga o mu\u010danju<\/em> u pripremi je … \u017divi i radi u Solinu kao knji\u017eni\u010darka. Pi\u0161e poeziju i kratku prozu. Objavila dvije zbirke pjesama Svetac u trajektnoj luci<\/em> (2005.) i Meteorologija tijela<\/em> (2015.) te slikovnicu Kako se rodila roda<\/em> (2007.). <\/p>\n Jasmina \u017diljak Ilin\u010di\u0107 (1976.)<\/strong> <\/p>\n Diplomirala je na Fakultetu PMZ i OP u Splitu (dipl. u\u010d.razredne nastave). Radila je sedam godina kao glumica i voditeljica Dje\u010djeg dramskog studija u GKM-u Split. Ostvarila je nekoliko uloga i u HNK Split. Zavr\u0161ila je niz gluma\u010dkih i dramsko-pedago\u0161kih radionica u zemlji i inozemstvu. Objavljivala je poeziju u \u010dasopisima The Split Mind<\/em> i Poezija<\/em> te u zbornicima. Danas radi kao asistent u nastavi i dramski pedagog- freelancer. Organizira i vodi radionice dramskog odgoja, forum teatra, te bajkaonice u \u0161kolama, knji\u017enicama, udrugama… Vanjska je suradnica HR-Radio Split, gdje ure\u0111uje i vodi emisiju za djecu \u0160krinjica za sne<\/em>.<\/p>\n Klju\u010dne rije\u010di:<\/strong> Poezija, Rje\u010dili\u0161te, splitski pjesnici, suvremena hrvatska poezija, zbornik, zbirka pjesama<\/p>\n Naslov:<\/strong> (zbornik pjesama) Rje\u010dili\u0161te Kako naru\u010diti knjigu?\u00a0<\/strong>Proces online kupovine jednako funkcionira za sve kupce, s jedinom razlikom u tome \u0161to \u0161to kupci iz inozemstva za podru\u010dje dostave moraju odabrati “Europa” ili “Ostale zemlje svijeta”, a za vrstu pla\u0107anja WSPay (kreditna kartica) ili Virmanom (bankovni transfer).<\/p>\n Molimo kliknite ovdje za\u00a0detaljni vodi\u010d kroz proces narud\u017ebe<\/a>\u00a0ili nas\u00a0kontaktirajte<\/a>\u00a0za vi\u0161e informacija.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Sa\u017eetak: Zbornik pjesama 17 autora okupljenih pod imenom Rje\u010dili\u0161te, grupe pjesnika koji u Splitu odr\u017eavaju ve\u010deri poezije od 2010. godine Bilje\u0161ka o urednicama: Nada Topi\u0107 (1977.)\u017divi i radi u Solinu kao knji\u017eni\u010darka. Pi\u0161e poeziju i kratku prozu. Objavila dvije zbirke pjesama Svetac u trajektnoj luci (2005.) i Meteorologija tijela (2015.) te slikovnicu Kako se rodila […]<\/p>\n","protected":false},"featured_media":8154,"comment_status":"open","ping_status":"closed","template":"","meta":{"_acf_changed":false},"product_brand":[],"product_cat":[1383,1385,1388],"product_tag":[],"class_list":{"0":"post-8153","1":"product","2":"type-product","3":"status-publish","4":"has-post-thumbnail","6":"product_cat-knjige","7":"product_cat-knjizevnost","8":"product_cat-poezija","9":"pa_autor-irena-delonga-nesic","10":"pa_nakladnik-redak","12":"first","13":"instock","14":"shipping-taxable","15":"purchasable","16":"product-type-simple"},"acf":[],"yoast_head":"\n
<\/strong>
\u017divi i radi u Solinu kao knji\u017eni\u010darka. Pi\u0161e poeziju i kratku prozu. Objavila dvije zbirke pjesama Svetac u trajektnoj luci<\/em> (2005.) i Meteorologija tijela<\/em> (2015.) te slikovnicu Kako se rodila roda<\/em> (2007.). <\/p>\n
<\/strong>
\u017divi u Splitu. Ro\u0111ena na Hvaru na podu u ku\u0107i svoga dida. Ve\u010deri poezije Rje\u010dili\u0161te<\/em> vratile su je poeziji. Ponekad pi\u0161e i na hvarskoj \u010dakavici. S prijateljima organizira pjesni\u010dku ve\u010der Blago na\u0161e ri\u010di u Zastra\u017ei\u0161\u0107u na Hvaru. Radi kao u\u010diteljica. <\/p>\n
<\/strong>
Diplomirana ekonomistica. \u017divi u Splitu. Sezonski radi u hostelu. Obo\u017eava \u017eivotinje, \u010detiri je udomila i u\u017eiva s njima provoditi vrijeme. Pi\u0161e blog, pjesme, romane. Nigdje ne ide bez rokovnika i uvijek ne\u0161to zapisuje. Pazite, krade kemijske.<\/p>\n
<\/strong>
Zavr\u0161io je grafi\u010dki dizajn pri \u0160koli za primijenjenu umjetnost i dizajn u Splitu. Diplomirao je slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Izlagao je na brojnim samostalnim i skupnim izlo\u017ebama u Hrvatskoj i inozemstvu. Osim slikarstva bavi se klasi\u010dnom grafikom, ilustracijom, fotografijom, skulpturom i mozaikom. Pi\u0161e poeziju, aforizme i kratke eseje iz podru\u010dja likovnosti. Napisao je desetak predgovora u katalozima za razli\u010dite izlo\u017ebe. Nikada ranije nije objavljivao svoje tekstove. Prvo javno \u010ditanje svojih pjesama ostvario je na Rje\u010dili\u0161tu<\/em>. Kao samostalni umjetnik \u017eivi i radi u Splitu i Bolu na otoku Bra\u010du. <\/p>\n
<\/strong>
Ro\u0111ena je na Bra\u010du \u0161to je uvelike utjecalo na njen izri\u010daj. Bajama ni na jednom jeziku, za nju, nije poeti\u010dnija od rije\u010di mendula. Gotovo kao dodir leptira. I zato, osim na standardu, rado pi\u0161e i na rodnoj \u010dakavici, \u0161to je \u010dini toplijom, nje\u017enijom, ogoljenijom. <\/p>\n
Nada Topi\u0107 (1977.)<\/strong> <\/p>\n
Autor:<\/strong> Irena Delonga Ne\u0161i\u0107
Broj stranica:<\/strong> 236
Nakladnik:<\/strong> REDAK
Godina izdanja:<\/strong> 2015.
ISBN:<\/strong> 978-953-336-226-7\u00a0
Tisak:<\/strong> digitalni tisak knjiga – print na zahtjev\u00a0<\/p>\n
\n