\u00a0<\/p>\n
Sa\u017eetak: <\/strong><\/p>\n Olimpijski pobjednici su moderni sportski heroji o kojima mislimo da znamo sve. \u00a0<\/p>\n Izvadak iz knjige:<\/strong><\/p>\n Sije\u010danj\u00a0\u00a0\u00a0 17. I.<\/strong> Na dana\u0161nji dan, na dva kontinenta, u Africi i u Americi, rodile su se dvije svjetske sportske legende<\/p>\n Kenijski trka\u010d Kipchoge \u201eKip\u201c Keino<\/strong>, ro\u0111en 17. sije\u010dnja 1940. g.<\/strong>, imao je nesre\u0107u \u0161to su mu oba roditelja umrla dok je bio jo\u0161 mali. Odgojila ga je teta, a nakon \u0161kolovanja postao je nastavnik tjelesnog odgoja u kenijskoj policiji. Na Olimpijskim igrama u Meksiku 1968. godine Keino je najprije osvojio srebrnu medalju u utrci na 5000 m s 15 stotinki sekunde zaostatka za prvim. Tri dana kasnije autobus kojim se iz Olimpijskog sela vozio na stadion, zaglavio je u prometnoj gu\u017evi, pa je Keino otr\u010dao milju do stadiona kako bi stigao na vrijeme. U toj utrci na 1500 m Keino je bio prvi s preko tri sekunde prednosti pred drugoplasiranim. Na sljede\u0107im Olimpijskim igrama u M\u00fcnchenu 1972. g. Keino je osvojio zlatnu medalju u utrci na 3000 m steeplechase i srebrnu u utrci na 1500 m i tako sa \u010detiri Olimpijske medalje postao najtrofejniji kenijski sporta\u0161. Po zavr\u0161etku sportske karijere Keino je sa suprugom kupio farmu i pretvorio je u siroti\u0161te, a 2000. godine ostvario je \u017eivotni san otvoriv\u0161i osnovnu \u0161kolu koju poha\u0111a 300 u\u010denika. Naravno, Keino je i predsjednik Olimpijskog odbora Kenije.\u00a0 <\/p>\n Ameri\u010dki boksa\u010d Cassius Marcellus Clay, Jr.<\/strong>, kasnije poznatiji kao Muhammad Ali<\/strong>, rodio se 17. sije\u010dnja 1942. g.<\/strong> u sre\u0111enoj obitelji pismoslikara i ku\u0107anice. Imao je 12 godina kad mu je netko ukrao bicikl pa se Clay oti\u0161ao po\u017ealiti policajcu prijete\u0107i kako \u0107e \u201ezgaziti\u201c lopova kad ga uhvati. Policajac je bio i amaterski boksa\u010dki trener pa je ponudio ljutitom Clayu da ga nau\u010di vje\u0161tinu boksanja. Nakon \u0161est tjedana treniranja Clay je pobijedio u svom prvom me\u010du, a natjecao se i na lokalnom TV programu \u201eBudu\u0107i prvaci\u201c, gdje je za svaku borbu dobio \u010detiri dolara (danas bi to bilo 45 dolara). Nakon \u0161to je maturirao, Clay je na Olimpijskim igrama u Rimu 1960. godine osvojio zlatnu medalju u polute\u0161koj kategoriji koju je bacio u rijeku nakon \u0161to su ga odbili poslu\u017eiti u jednom restoranu namijenjenom samo bijelcima. Uskoro postaje profesionalac i sa svojim specifi\u010dnim stilom borbe, spu\u0161tenim gardom i brzim kretanjem po ringu uz moto \u201eoko protivnika letim kao leptir, a ubadam kao p\u010dela\u201c Muhammad Ali postaje trostruki svjetski prvak u te\u0161koj kategoriji.<\/p>\n Jeste\u00a0 li\u00a0 znali\u00a0 … ?<\/strong><\/p>\n … da je hrvatski nogometa\u0161 Zlatko Papec<\/strong>, ro\u0111en u Zagrebu na dana\u0161nji dan, 17. sije\u010dnja 1934. godine<\/strong>, koji je osvojio srebrnu medalju na Olimpijskim igrama u Melbourneu 1956. g., na polufinalnoj utakmici Kupa 1961. godine u Vara\u017edinu\u00a0 izme\u0111u \u201eHajduka\u201c i tada drugoliga\u0161a \u201eVarteksa\u201c dao gol kojeg je sudac uva\u017eio, no kada je Papec priznao da je igrao rukom, sudac je poni\u0161tio svoju odluku. To je bio fair-play potez do tada nevi\u0111en na na\u0161im terenima, a unato\u010d nadmo\u0107i \u201ebilih\u201c, Vara\u017edinci su slavili u produ\u017eetku sa 2:0. Svibanj\u00a0\u00a0\u00a0 31. V.<\/strong> Primjeri dva pliva\u010da, ro\u0111ena na dana\u0161nji dan, pokazuju kako se do slave mo\u017ee sti\u0107i na razne na\u010dine. I kao najbr\u017ei i kao najsporiji.<\/p>\n Na 23 od 27 Ljetnih Olimpijskih igara, u 36 pliva\u010dkih disciplina nastupilo je 138 pliva\u010da i 78 pliva\u010dica iz Italije koji su osvojili ukupno 17 medalja. Ali, tek je na Igrama u Sydneyu 17. rujna 2000. godine talijanski pliva\u010d Domenico Fioravanti<\/strong>, ro\u0111en 31. svibnja 1977.<\/strong> godine, osvojio prvu pliva\u010dku zlatnu medalju za Italiju. Bilo je to u utrci na 100 metara prsno. A, tri dana kasnije Domenico opet osvaja zlatnu medalju, ovaj put u utrci na 200 metara prsno i tako postaje jedini talijanski pliva\u010d s dvije zlatne Olimpijske medalje. Domenico je po\u010deo trenirati plivanje s devet godina, a ve\u0107 s deset godina je trenirao svakodnevno. Tijekom priprema za Olimpijske igre u Ateni 2004. godine dijagnosticirana mu je sr\u010dana hipertrofija, zbog \u010dega je zavr\u0161io s natjecateljskom karijerom. <\/p>\n Eric Moussambani Malonga<\/strong>, pliva\u010d iz Ekvatorijalne Gvineje, ro\u0111en 31. svibnja 1978. <\/strong>g. na Olimpijske igre u Sydneyu 2000. g. stigao je bez ispunjenih kvalifikacijski normi zahvaljuju\u0107i pozivnici koja je trebala slu\u017eiti kao poticaj razvoju plivanja u nerazvijenim zemljama gdje ne postoje adekvatni uvjeti za treniranje. Osam mjeseci prije ovih Igara, 22-godi\u0161nji Moussambani nau\u010dio je plivati u malom, 20-metarskom hotelskom bazenu, jedinom u glavnom gradu Malbaou. Prije dolaska u Sydney, Moussambani nikada nije ni vidio 50-metarski bazen, a kad je 19. rujna 2000. g. u prvoj kvalifikacijskoj utrci sko\u010dio u njega, za Moussambanija je zapo\u010dela utrka \u017eivota. Oba njegova suparnika, 16-godi\u0161njaci iz Nigera i Tad\u017eikistana, diskvalificirani su zbog pogre\u0161nog starta tako da je Eric plivao potpuno sam utrku na 100 metara slobodno. Prvih 50 metara Eric je jo\u0161 nekako isplivao, a drugu polovicu je, svojim, dotad nevi\u0111eno \u201eslobodnim\u201c stilom, mlataraju\u0107i rukama i nogama, \u010desto tonu\u0107i, jedva plivao. Publika i suci ostali su u \u0161oku, izgledalo je da se Moussambani davi, da \u0107e se utopiti, a onda se tribinama prolomilo klicanje podr\u0161ke publike i Eric je nakon jedne minute, 52 sekunde i 72 desetinke doplutao do cilja. Na izlasku iz bazena izjavio je da mu je to najsretniji dan u \u017eivotu:\u201eposljednjih 15 metara bilo mi je u\u017easno, mislio sam da ne\u0107u uspjeti\u201c. S postignutim vremenom, skoro dva i po puta lo\u0161ijim od tada\u0161njeg svjetskog rekorda, Eric je postavio rekord svoje zemlje, a od medija je dobio nadimak od dragosti \u201eErik jegulja\u201c.<\/p>\n Jeste\u00a0 li\u00a0 znali\u00a0 … ?<\/strong><\/p>\n \u2026 da je finski skija\u0161ki skaka\u010d Toni Markus Nieminen<\/strong>, ro\u0111en na dana\u0161nji dan 31. svibnja 1975.<\/strong> godine, koji je osvojio dvije zlatne i jednu bron\u010danu medalju, imao 16 godina i 261 dan kada je osvojio prvu zlatnu medalju pa je tako postao najmla\u0111i osvaja\u010d zlatne medalje na Zimskim Olimpijskim igrama? Kolovoz\u00a0\u00a0\u00a0 29. VIII.<\/strong> Koliko sportska dostignu\u0107a mogu nadi\u0107i uvrije\u017eena razmi\u0161ljanja i procjene, pokazuju i primjeri tri vrhunska sporta\u0161a ro\u0111ena na dana\u0161nji dan.<\/p>\n Indijski hokeja\u0161 na travi Dhyan \u201eChand\u201c Singh<\/strong>, ro\u0111en 29. kolovoza 1905.<\/strong> g., osvojio je tri zlatne medalje na Olimpijskim igrama 1928. g. u Amsterdamu, 1932. g. u Los Angelesu i 1936. g. u Berlinu. Smatra se da je Dhyan \u201eChand\u201c najbolji hokeja\u0161 na travi svih vremena, a jo\u0161 uvijek va\u017ei njegov rekord od preko 1000 golova postignutih u me\u0111unarodnim susretima. Brojne pri\u010de i anegdote ve\u017eu se uz njegove nevjerojatne sposobnosti i magi\u010dnu kontrolu u driblanju s lopticom, ali je \u010dinjenica da su u Nizozemskoj slu\u017ebeni sportski predstavnici slomili jednu njegovu hokeja\u0161ku palicu kako bi provjerili da li se unutra nalazi magnet!<\/p>\n Ameri\u010dki atleti\u010dar Robert \u201eBob\u201c Beamon<\/strong>, ro\u0111en 29. kolovoza 1946. g.<\/strong>, osvojio je\u00a0 zlatnu medalju na Olimpijskim igrama u Meksiku 1968. g. u skoku u dalj. Ovaj fantasti\u010dan skok bio je novi svjetski rekord od 8 metara i 90 centimetara koji je zaprepastio sportsku javnost, ali i samog Beamona i njegovu konkurenciju, a najvi\u0161e \u2013 suce. Naime, ve\u0107 pripremljeni opti\u010dki sustav za mjerenje duljine skokova jednostavno nije bio dizajniran da izmjeri skok tolike duljine. Stoga su suci morali potra\u017eiti obi\u010dan metar (ne znam je li bio stolarski ili kroja\u010dki!?) kako bi ru\u010dno izmjerili du\u017einu ovog povijesnog skoka. Kada je, nakon vi\u0161e puta ponovljenog mjerenja na stadionu objavljena duljina, i sam Beamon pao je na koljena u nevjerici.<\/p>\n Hrvatski vaterpolist Milivoj Bebi\u0107<\/strong>, ro\u0111en 29. kolovoza 1959.<\/strong> g., na Olimpijskim igrama osvojio je srebrnu medalju u Moskvi 1980. g. i zlatnu medalju 1984. g. u Los Angelesu. Na Univerzijadi u Japanu 1985. g. Milivoj Bebi\u0107 je posramio japansku elektroniku. Semafor na vaterpolskim utakmicama bio je tako programiran da ispi\u0161e kako jedan igra\u010d mo\u017ee posti\u0107i najvi\u0161e 20 golova. Kada je Bebi\u0107 postigao 21. pogodak, kompjutor je na sekundu-dvije stao \u201erazmi\u0161ljati\u201c, a onda je preko cijele povr\u0161ine semafora ispisao englesku rije\u010d \u2013 IMPOSSIBLE (NEMOGU\u0106E). O, da, mogu\u0107e je to bilo u Bebi\u0107evu vaterpolu. Tada je Bebi\u0107 postavio do danas nenadma\u0161en svjetski rekord u broju postignutih golova u vaterpolskoj utakmici: 28!<\/p>\n Jeste\u00a0 li\u00a0 znali\u00a0 … ?<\/strong><\/p>\n … da je na dana\u0161nji dan, 29. kolovoza 1961. <\/strong>g. ro\u0111en hrvatski vaterpolist Tomislav Pa\u0161kvalin<\/strong>, koji je osvojio dvije zlatne Olimpijske medalje na Igrama u Los Angelesu 1984. g. i u Seulu 1988. g., bio sudionik najdu\u017ee vaterpolo utakmice u povijesti? Finalna utakmica na Svjetskom prvenstvu u Madridu 1986. g. trajala je \u010detiri sata \u2013 po\u010dela je nave\u010der u 20 sati, a zavr\u0161ila sutradan, nakon pono\u0107i. Nakon \u010detiri \u010detvrtine po osam minuta, igralo se je \u010dak osam produ\u017eetaka! \u00a0<\/p>\n Bilje\u0161ka o autoru: <\/strong><\/p>\n Milivoj Lassi\u0107 je svoj \u017eivotni maraton zapo\u010deo sretne 1954. godine u Splitu gdje je i maturirao na Klasi\u010dnoj gimnaziji, a u Zagrebu je diplomirao na Ekonomskom fakultetu. Radio je u vanjskoj trgovini, na bankarskom deviznom tr\u017ei\u0161tu, bavio se dru\u0161tveno-ekonomskim istra\u017eivanjima, \u010dasno odradio ratnu dionicu 1991. g., kreirao ukrasne vaze, bavi se numerologijom, a \u010ditav niz godina je vrijedni sportski kroni\u010dar.<\/p>\n Klju\u010dne rije\u010di: <\/strong><\/p>\n Igra, sport, uspjeh, odricanje, \u017ertva, sre\u0107a, motiv, br\u017ee, ja\u010de, vi\u0161e, pobjednik, medalja, zlato, srebro, bronca.<\/p>\n Link:<\/strong> www.numerologija.com.hr<\/a> Naslov:<\/strong> Iza kulisa Olimpijskih igara \u00a0 Sa\u017eetak: Olimpijski pobjednici su moderni sportski heroji o kojima mislimo da znamo sve. Kada i kako su po\u010deli sportsku karijeru, koje su im bile prepreke na tom putu, \u0161to im je pomagalo, a \u0161to odmagalo u postizanju vrhunskih uspjeha, \u0161to je bilo s njima nakon \u0161to su si\u0161li s pobjedni\u010dkog trona? Ova knjiga iznosi […]<\/p>\n","protected":false},"featured_media":7542,"comment_status":"open","ping_status":"closed","template":"","meta":{"_acf_changed":false},"product_brand":[],"product_cat":[1517],"product_tag":[],"class_list":["post-7541","product","type-product","status-publish","has-post-thumbnail","product_cat-strucna-literatura","pa_autor-milivoj-lassic","pa_nakladnik-redak","first","instock","shipping-taxable","purchasable","product-type-simple"],"acf":[],"yoast_head":"\n
Kada i kako su po\u010deli sportsku karijeru, koje su im bile prepreke na tom putu, \u0161to im je pomagalo, a \u0161to odmagalo u postizanju vrhunskih uspjeha, \u0161to je bilo s njima nakon \u0161to su si\u0161li s pobjedni\u010dkog trona?
Ova knjiga iznosi zanimljive \u010dinjenice o malo poznatim detaljima s druge strane osvojenih Olimpijskih medalja.<\/p>\n
_________________________________________________________________________________________<\/p>\n
________________________________________________________________________________________<\/p>\n
_________________________________________________________________________________________\u00ac_\u00ac<\/p>\n
________________________________________________________________________________________<\/p>\n
_________________________________________________________________________________________<\/p>\n
________________________________________________________________________________________<\/p>\n
E-mail:<\/strong> Milivoj Lassi\u0107<\/a> <\/p>\n
Autor:<\/strong> Milivoj Lassi\u0107
Broj stranica:<\/strong> 374
Nakladnik:<\/strong> REDAK
Godina izdanja:<\/strong> 2012.
ISBN:<\/strong> 978-953-336-004-1
Tisak:<\/strong> digitalni tisak knjiga – print na zahtjev<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"