\u00a0<\/p>\n
Sa\u017eetak:<\/strong><\/p>\n Studija Socijalizacija darovite djece<\/strong> objavljuje se kao knjiga br.15. u biblioteci Istra\u017eiva\u010dke studije<\/em> nakladnika Redak<\/strong> iz Splita. Autorice An\u010di Leburi\u0107, Maja Ljubeti\u0107 i Tea Radi\u0107<\/strong> interdisciplinarno i timski su istra\u017eivale fenomen darovitosti. Razvijaju\u0107i empirijski pristup, elaboriraju i dru\u0161tvene okolnosti provo\u00ac\u0111enja istra\u017eivanja. Polaze od temeljne pretpostavke o darovitoj djeci kao potencijalnoj skupini kreatora i nositelja druga\u010dijeg, novog i\u00a0 originalnog u svim aspektima dru\u0161tvenoga \u017eivota i rada u Hrvatskoj. Uz pomo\u0107 njih zemlja bi mo\u017eda uspijevala izlaziti iz nemogu\u0107ih labirinata neznanja, nesposobnosti, korupcije i nesnala\u017eenja u vrtlozima recesija, kriza i besperspektivnosti. To bi bila nekakva potencijalno novija iskustva u kreiranju dru\u0161tvenosti razli\u010ditih tipova i sadr\u017eaja.<\/p>\n Nedvojbeno se takav stav i potvrdio u ovom empirijskom istra\u017eivanju, jer i roditelji i odgojitelji i u\u010ditelji uistinu smatraju izazovom baviti se intenzivnije darovitima, s vi\u0161e pozitivne energije i entuzijazma. Jasno, tu su nu\u017eni i dru\u0161tveni napori uz stvaranje objektivnih pretpostavki za primjereno tretiranje istra\u00ac\u017eivanoga fenomena. Posebno se u studiji isti\u010de nu\u017enost napora u ubrzanijem razvijanju \u201edru\u0161tva znanja\u201c, kao humanog, demokratskog, bogatijeg i po\u017eeljnijeg sistema dru\u0161tvenog \u017eivljenja.<\/p>\n Istovremeno nagla\u0161ava se presudnija dru\u0161tvena uloga vrijednosnoga konteksta poimanja darovitosti kao fenomena, kao i vjerojatnost da \u0107e roditelji bez obzira na stupanj svoje ob-razovanosti, uz osposobljenije i stru\u010dnije odgojitelje i odgojiteljice prije otkrivati i primjerenije odgajati darovito dijete. Dakle, obrazovanost bi se u svakom slu\u010daju na vrijednosnoj ljestvici trebala penjati na vi\u0161e.<\/p>\n Naime, Leburi\u0107 smatra kako su jo\u0161 uvijek nepovoljne dru\u0161tvene okolnosti, kao i dru\u0161tvena pozadina i vrijeme u kojemu su realizirale ovo istra\u017eivanje. U tom slo\u017eenom razdoblju dru\u0161tvenoga razvoja u Hrvatskoj, prisutne su bile brojne nepogode, me\u0111u kojima naro\u010dito izdvajaju: (1) osiroma\u0161enje ve\u0107ine dru\u0161tvenih slojeva, (2) osjetljivost u individualiziranim pristu-pima odgoju djece i mladih, (3) diktaturu egoizama razli\u010ditih vrsta i provenijencije (ekonomske, intelektualne, moralne, vrijednosne i drugih), (4) rasulo i kaos unutar vrijednosnoga sustava, (5) ra\u0111anje novih tipova zajednica u kojima se darovitost jo\u0161 te\u017ee razotkriva, (6) pluralizaciju \u017eivotnih stilova, u kojoj bujaju neobiteljski tipovi pona\u0161anja, \u010dija klju\u010dna dimenzija postaje stres, (7) dru\u0161tvenost i njena tipologija postaju nevjerojatno ranjivi i krhki.<\/p>\n Autorice zaklju\u010duju da \u0107e sveukupni socijalni, kognitivni i emocionalni konstrukt (razvoja) darovitoga djeteta biti generalni plod svega ovoga \u0161to se u dru\u0161tvu doga\u0111a i dimenzionira u njihovoj (bez obzira kako kvalitetno) subjektiviziranoj svakod\u00acnevnici. Suvremenom roditeljstvu u takvim je kontekstima jo\u0161 te\u017ee razvijati se i oplemenjivati darovitost svoje djece.<\/p>\n U sprovedenom anketnom istra\u017eivanju u prolje\u0107e 2009. godine, ispitani su odgojitelji iz splitskih pred\u0161kolskih ustanova, te nastavnici iz splitskih osnovnih \u0161kola. Verificirale su se istra-\u017eiva\u010dke hipoteze o dru\u0161tvenoj kontekstualizaciji fenomena darovitosti, ali u jednom drugom (obrnutom) smjeru. Naime, darovita djeca kao personalizirane jedinke i individualizirana dru\u0161tvena bi\u0107a u manjoj mjeri kreiraju svoje dru\u0161tveno okru\u017eje, negoli je to po\u017eeljno. Zapravo, u ve\u0107oj mjeri to okru\u017eje \u201emodelira\u201c njih, negoli daroviti njega. O\u010dito je po srijedi i na djelu preokrenuti dru\u0161tveni diskurs, kada je rije\u010d o darovitosti.<\/p>\n Ne potvr\u0111uju se one hipoteze po kojima se kompetentnost roditelja i stru\u010dnjaka intenzivira kada su u pitanju daroviti, jer u formiranim interakcijama ne \u0161tima sve kako bi trebalo. Stoga se \u010dini zna\u010dajnim kod darovite djece senzibilizirati okolinu (primarno obiteljsku) u kojoj oni svakodnevno \u017eive i borave, posebno se orijentiraju\u0107i na njihovo socijalno i emotivno \u017eivljenje. Dakle, ne usmjeravati socijalizaciju isklju\u010divo i jedino u smjeru zadovoljavanja kognitivnih potreba darovite djece, ve\u0107 podjednako ili \u010dak i nagla\u0161enije sistematski kreirati socijalno okru\u017eje u kojemu \u0107e se dijete (izme\u0111u ostaloga) i emocionalno razvijati kao svako drugo (prosje\u010dno) dijete.<\/p>\n Kona\u010dno, autorice sugeriraju da se svakako radikalnije reorganizira obrazovni sustav, s ciljem njegovoga maksimalnog individualiziranja kada su u pitanju daroviti i to na svim razinama \u0161kolovanja. Tako bi se efikasnije osiguravao slobodniji razvoj darovite djece, njihovih interesa i potreba. Dakle, u op\u0107oj socijalizaciji darovitih nije toliko bitno tko i u kojoj mjeri preuzima klju\u010dne obrazovne i odgojne uloge, ve\u0107 je daleko va\u017enije da te uloge budu mudro uskla\u0111ene, vje\u0161to i znala\u010dki isprogramirane, jer jedino tako mogu doprinositi sveop\u0107em razvitku darovitosti. Osim takve uskla\u0111enosti, jo\u0161 je va\u017enija kona\u010dna realizacija tih zamisli, ideja i \u017eelja. <\/p>\n Bilje\u0161ka o autoricama:<\/strong><\/p>\n An\u010di Leburi\u0107<\/strong> redovna je profesorica na katedri sociolo\u0161ke metodologije, Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta u Splitu. Objavljuje znanstvene radove iz metodologije dru\u0161tvenih i humanisti\u010dkih istra\u017eivanja, te empirijske studije iz posebnih sociologija. Nositeljica je kolegija na preddiplomskim, diplomskim i doktorskim studijima u zemlji i inozemstvu. Urednica je nekoliko biblioteka u kojima se objavljuju metodolo\u0161ke i sociolo\u0161ke studije. Vodi i sudjeluje u me\u0111unarodnim projektima u kojima se istra\u017euju razvojne, kulturolo\u0161ke, medijske, socijalno-ekolo\u0161ke, urbane i dr. teme.<\/p>\n \u010clanica je nekoliko stru\u010dnih asocijacija, te predsjednica Splitske podru\u017enice Hrvatskoga sociolo\u0161kog dru\u0161tva od 2006 god.<\/p>\n E-mail: An\u010di Leburi\u0107<\/a><\/p>\n Maja Ljubeti\u0107<\/strong> izvanredna je profesorica na Odsjeku za pedagogiju Filozofskog fakulteta u Splitu, \u010dija je i pro\u010delnica. Objavljuje znanstvene radove, knjige i priru\u010dnike iz pred\u0161kolske, \u0161kolske i obiteljske pedagogije. Nositeljica je kolegija na preddiplomskim i diplomskim studijima u zemlji i inozemstvu. Suradnica je na projektu (MZO\u0160) pod nazivom Nove paradigme ranog odgoja, te \u010dlanica Instituta William Glasser – SAD i Instituta za razvoj potencijala sve djece – Pariz.<\/p>\n