\u00a0<\/p>\n
Sa\u017eetak<\/strong> Bilje\u0161ka o autoricama:<\/strong> e-mail:<\/strong> An\u010di Leburi\u0107<\/a> Marija Lon\u010dar<\/strong>, asistentica je na katedri sociolo\u0161ke metodologije, Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta u Splitu. Znanstve\u00acno podru\u010dje u kojem istra\u017euje i objavljuje je metodologija dru\u0161tvenih istra\u017eivanja i urbana sociologija. Sudjelovala je u sociolo\u0161kim istra\u017eivanjima kao anketarka, intervjuerka, u realizaciji i koordinaciji terenskih faza istra\u017eivanja, te u obradi empirijskih podataka. e-mail:<\/strong> Marija Lon\u010dar <\/a> e-mail:<\/strong> Zorana \u0160uljug Vu\u010dica <\/a><\/p>\n
Studija pod naslovom Jezi\u010dna stvarnost medija: rezultati sociolo\u0161kog istra\u017eivanja objavljuje se kao 14. knjiga u Biblioteci Istra\u017eiva\u010dke studije, splitskog izdava\u010da Redak iz Splita, autorica An\u010di Leburi\u0107, Marije Lon\u010dar, Zorane \u0160uljug Vu\u010dica i Gorane Bandalovi\u0107.
Ova empirijska studija rezultat je radio\u00acni\u010dkoga tipa istra\u017eiva\u010dke nastave, koja se okvirno izvodila na izbornom modulu, a bila je orijentirana na individualan rad sa studentima\/-cama, pod mentorstvom prof. dr. An\u010di Leburi\u0107. Rije\u010d je o metodolo\u0161kim kolegijima na sveu\u010dili\u0161nom studiju sociologije, na Filozofskom fakultetu u Splitu, koji je koncipiran kao studij istra\u017eiva\u010dke i metodolo\u0161ke orijentacije.
Bitno obilje\u017eje studija je afirmiranje istra\u017eiva\u010dkog rada me\u0111u studentima, koji je isklju\u010divo terenski i zami\u0161ljen je kao svojevrsna interaktivna istra\u017eiva\u010dka vje\u017ebaonica. Upravo ova studija rezultat je izvo\u0111enja toga modula koji se sastojao od \u010detiri metodolo\u0161ka predmeta, a bio je realiziran u akademskoj godini 2006.\/2007.
Predmetno se studija koncentrira na istra\u017eivanje jezika u medijima. U njemu su primijenjene tri istra\u017eiva\u010dke metode: promatranje, anketa i analiza sadr\u017eaja. Originalnost studije o\u010dituje se u cjelovitom prikazivanju ve\u0107ine istra\u017eiva\u010dkih rezultata, o kojima se tematski izvje\u0161tava po poglavljima, tj. ovisno o sadr\u017eajima koje ilustriraju dobijeni empirijski podaci.
Nastoje\u0107i izbje\u0107i takve tradicionalne mehanizme istra\u017ei-va\u010dkog izvje\u0161tavanja, ovdje se u studiji koncentriraju tekstovi autorica ovisno o klju\u010dnoj istra\u017eivanoj tematici. Zato se istovre-meno kompariraju, ilustriraju i obja\u0161njavaju odre\u0111eni sadr\u017eaji empirijskih rezultata bez obzira o kojoj je istra\u017eiva\u010dkoj metodi ili metodolo\u0161koj proceduri bila rije\u010d.
Opse\u017ena empirijska gra\u0111a (na skoro 80-ak stranica), koja se u studiji servira u prilozima, uz objavljenu metodolo\u0161ku arhi\u00acvu, vjerojatno predstavlja posebno vrijedan dokument analiti\u010d\u00ackoga pristupa u ovom slo\u017eenom empirijskom zahvatu. To bi, osim toga, moglo predstavljati skroman doprinos metodolo\u0161ke katedre splitskoga studija sociologije nekim budu\u0107im procesima boga\u0107enja, te izu\u010davanja empirijskoga korpusa spoznaja, materi\u00acjala i pristupa u nekim posebnim sociologijama, kao \u0161to su socio\u00aclogija jezika, sociolingvistika, sociologija medija, socijalna ko\u00acmunikacija i dr.
Tako\u0111er je zna\u010dajno nastojanje autorica da objedine \u0161to cjelovitije i sistemati\u010dnije brojne metodolo\u0161ke, istra\u017eiva\u010dke i analiti\u010dke dimenzije.
One su zapravo projektom empirijski istra\u00ac\u017eile odre\u0111eni dru\u0161tveni trenutak kroz prizmu jezi\u010dne stvarnosti koja je tvorila medijsko okru\u017eje u Splitu.
Polaznom tezom jezik su odredile kao temeljno sredstvo pomo\u0107u kojega se odvija dru\u0161tveni \u017eivot. On izra\u017eava kulturalnu stvarnost, kroz koju pojedinci i razne dru\u0161tvene grupe izra\u017eavaju vlastita iskustva i pomo\u0107u njih stvaraju jezik.
Mediji daju zna\u010denja jeziku, a te medijske prostore ljudi samostalno odabiru da bi komunicirali s drugima. Cilj ovoga ist-ra\u017eivanja bio je pridonjeti adekvatnijem razumijevanju jezi\u010dnih specifi\u010dnosti medija i sintagme \u201emedijskog diskursa\u201c. U projektu su definirani i dru\u0161tveni konteksti unutar kojih se komunikacija putem medija odvijala, a predvidjeli su se i mogu\u0107i budu\u0107i dru\u0161t-veni utjecaji na jezik unutar hrvatskog medijskog prostora, s obzi-rom na razvoj novih tehnologija.
Autorice su analizirale \u0161to se doga\u0111a u pojedinim medijima (tiskanim i elektroni\u010dkim), s obzirom na upotrebu jezi\u00acka, kao i s obzirom na dru\u0161tvenu kontekstualizaciju te medijske upotrebe. Primijenjene su vi\u0161estruke istra\u017eiva\u010dke metode: promat-ranje elektroni\u010dkih medija, anketa kombinirana sa strukturiranim intervjuom i analiza sadr\u017eaja novina.
Na kraju zaklju\u010duju da se javni medijski prostor \u010desto pretvarao u nekakvu suprotstavljenu dimenziju dru\u0161tvenosti, koja je bila naro\u010dito neugodna, drska, korumpirana, la\u017ena, agresivna i puna nasilja, bezobrazluka, vrije\u0111anja i omalova\u017eavanja slabijih, nemo\u0107nih i socijalno ovisnih.
Jedan od najupe\u010datljivijih nalaza iz sociologijskoga rakursa vjerojatno je tvrdnja da se i u medijskim prostorima vrlo potentno oslikava vrijednosni rasap u dru\u0161tvu, te svojevrstan kaos. Prema tome, ono \u0161to autorice procjenjuju simptomati\u010dnim za generalno sagledavanje jezi\u010dne stvarnosti u medijima, svakako su njihove empirijske generalizacije o negativnim medijskim utjecajima. U studiji se konstatira kako se takvi u\u010dinci oslikavaju u onom novinskom djelovanju koje promi\u010de politizaciju i tako posredno stvara predrasude i oblikuje rali\u010dite vrste stereotipa. Tu se upli\u0107u jo\u0161 i razne disproporcije u specifi\u010dnostima lokalizama u gledanosti \/ slu\u0161anosti \/ \u010ditanosti medija i to, opet primarno, u jezi\u010dnom diskursu.
Zapravo, pozitivni u\u010dinci starih medija pokazuju se relativnima, dok utjecaji novih medija postaju zna\u010dajniji, ali ne pretjerano. No, jezik u medijima sigurno je fenomen koji se razvija i neprestano bogati i usavr\u0161ava, pa kao takav izaziva i vjerojatno \u0107e i dalje izazivati pa\u017enju ne samo onih koji se u tim medijskim prostorima budu pronalazili, me\u0111usobno komunicirali ili se budu samo osobno informirali, ve\u0107 i naro\u010ditu pa\u017enju istra\u017eiva\u010da i sociologa.<\/p>\n
An\u010di Leburi\u0107<\/strong> redovna je profesorica na katedri sociolo\u0161ke metodologije, Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta u Splitu. Objavljuje znanstvene radove iz metodologije dru\u0161tvenih i humanisti\u010dkih istra\u017eivanja, te empirijske studije iz posebnih sociologija. Nositeljica je kolegija na preddiplomskim, diplomskim i doktorskim studijima u zemlji i inozemstvu. Urednica je nekoliko biblioteka u kojima se objavljuju metodolo\u0161ke i sociolo\u0161ke studije. Vodi i sudjeluje u me\u0111unarodnim projektima u kojima se istra\u017euju razvojne, kulturolo\u0161ke, medijske, socijalno-ekolo\u0161ke, urbane i dr. teme. \u010clanica je nekoliko stru\u010dnih asocijacija, te predsjednica Splitske podru\u017enice Hrvatskoga sociolo\u0161kog dru\u0161tva od 2006 god. <\/p>\n
web:<\/strong> www.ancileburic.com<\/a><\/p>\n
Suautorica je studije Anketno istra\u017eivanje zadarske periferije u studiji \u201eNevidljivi Zadar\u201c (projekt Za\u00acSad, programski paket za GUP, Zadar, 2006).
\u010clanica je Hrvatskog sociolo\u0161kog dru\u0161tva.<\/p>\n
Zorana \u0160uljug Vu\u010dica<\/strong>, ro\u0111ena 1980. u Splitu, diplomira na Sveu\u010dili\u0161tu u Zadru 2004. sociologiju i en\u00acgleskogi jezik i knji\u017eevnost.Od velja\u010de 2006. asistentica je na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta u Splitu. Sura\u0111ivala je u sociolo\u0161kim istra\u017eivanjima \u017divotni stilovi mladih u Hrvatskoj (2001), Profil poduzetnika (2003) i Jezik u medijima (2007). Suautorica je knjige Legalna ilegala: Sociolo\u0161ko istra\u017eivanje neplanske izgradnje u Splitu (Split, Naklada Bo\u0161kovi\u0107, 2005).\u00a0 Doktorandica je na poslijediplomskom doktorskom studiju sociologije na Filozofskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. \u010clanica je Hrvatskoga sociolo\u0161koga dru\u0161tva i tajnica Splitske Podru\u017enice Hrvatskoga sociolo\u0161koga dru\u0161tva, osnovane 2006. godine.<\/p>\n