\u00a0<\/p>\n
Sa\u017eetak:<\/strong> Bilje\u0161ka o autorima:<\/strong> Renato Mati\u0107, od 1994. godine predaje na Fakultetu kriminalisti\u010dkih znanosti, te na Visokoj policijskoj \u0161koli, a od 2007. na Hrvatskim studijima Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, a kao vanjski suradnik predaje i na Odsjeku za sociologiju na Filozofskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Splitu. U znanstveno istra\u017eiva\u010dkom i predava\u010dkom smislu bavi se sociologijom zlo\u010dina i devijantnosti, dru\u0161tvenim uzrocima diskriminacije i nasilja, te odnosom dru\u0161tva i policije. Autor je knjige Dru\u0161tvena promocija bezakonja-uvod u sociologiju devijantnosti. (Hrvatska sveu\u010dili\u0161na naklada, Zagreb, 2003.), te niza drugih radova. e-mail: <\/strong>Renato Mati\u0107 <\/a><\/p>\n
Sociolo\u0161ka empirijska studija Mito i korupcija u hrvats\u00adkom dru\u0161tvu autora An\u010di Leburi\u0107, Renata Mati\u0107a i Maje Quien, jedanaesta je knjiga u biblioteci Istra\u017eiva\u010dke studije nakladnika Redak iz Splita. Ovaj istra\u017eiva\u010dki rad jo\u0161 je jedan primjer znanstveno-istra\u017eiva\u010dke i radioni\u010dke djelatnosti u nastavi splitskog Odsjeka za sociologiju na Filozofskom fakultetu, gdje se na metodolo\u0161koj katedri sustavno izvode empirijska istra\u017eivanja razli\u010ditih dru\u0161tvenih fenomena, uvijek intrigantnih, aktualnih, ali dinami\u010dnih i slo\u017eenih.
Fenomene korupcije i mita, nastojali su istra\u017eiti, objasniti i ponuditi relevantna i potencijalno ostvariva (dru\u0161tvena) rije\u0161enja. Posebno se teorijski raspravlja o korupciji u institucionalnim okvirima hrvatskog dru\u0161tva (i \u0161ire), a naro\u010dito je zna\u010dajna dru\u0161tvena kontekstualizacija okolnosti koje pogoduju razvoju korupcije, kao i predstavljanje stvarnih i potencijalnih dru\u0161tvenih posljedica korupcije.
Studija \u0107e biti doprinos afirmiranju dru\u0161tvene klime u Hrvatskoj, u kojoj \u0107e slobode mi\u0161ljenja i izra\u017eavanja omogu\u0107avati javne rasprave o prisutnosti mita i korupcije, te o mogu\u0107nostima i putevima njihovog uklanjanja. Jasno, autor i autorice pretpostavljaju da bi u kontekstu djelovanja organizacija civilnoga dru\u0161tva, bilo mogu\u0107e pretpostavljati razvijanje i ja\u010danje antikorupcijske svijesti.
Po\u0161to je uo\u010den nedostatak politi\u010dke volje, istra\u017eiva\u010di su inicirali ovakvo istra\u017eivanje, budu\u0107i su u posljednjem desetlje\u0107u u Hrvatskoj izostajale odlu\u010dnije akcije kaznenoga progona po\u010di\u00adnitelja korupcijskih djela. Bez pretenzija da se daju savr\u0161ene i brzopotezne sociologijske formule rje\u0161avanja nagomilanih dru\u0161tvenih pote\u0161ko\u0107a, autori nastoje spoznati sve ono \u0161to dio hrvatskog javnog mnijenja misli o mitu i korupciji u svome lokalnom, kao i u \u0161irem dru\u0161tvenom okru\u017eju.
Predmet istra\u017eivanja bile su percepcije, informiranost i ocjene odraslih i mladih o fenomenu korupcije u hrvatskom dru\u0161tvu. Primijenjena je anketa kao istra\u017eiva\u010dka metoda. Mi\u0161ljenja studenata kao dru\u0161tvene grupe imaju poseban zna\u010daj i dru\u0161tvenu dimenziju, pa je anketno istra\u017eivanje studenata splitskog sveu\u010dili\u0161ta, kao drugi dio ovoga projekta, realizirano s odre\u0111enom vremenskom distancom.
Terenska faza istra\u017eivanja provedena je tijekom 2008., na istra\u017eiva\u010dkom uzorku od ukupno 1.168 gra\u0111ana. U drugom anketnom istra\u017eivanju ispitanici su bili studenti (N=136), birani u uzorku formiranom prema slu\u017ebenim podacima o broju studenata na preddiplomskim i dodiplomskim studijima. Anketirani su oni koji su redovito poha\u0111ali nastavu na splitskim fakultetima u drugom semestru akademske godine 2008\/2009., pa je teren obavljen po\u010detkom lipnja 2009. godine.
Ilustriraju\u0107i niz empirijskih generalizacija, autori zaklju\u010duju studiju razmi\u0161ljanjem o \u201edru\u0161tvu bez korupcije\u201c. Prethodno konstatiraju kako jo\u0161 uvijek krajem prvoga desetlje\u0107a u tre\u0107em mileniju, u hrvatskom dru\u0161tvu nije pripremljen ambijent koji bi potaknuo prevladavanje dru\u0161tvenih odnosa utemeljenih na tradicionalnim predmodernim obrascima s obilje\u017ejima razmjenskog i dogovornog gospodarstva. Prevladava prihva\u0107anje i uva\u017eavanje \u010dlanova dru\u0161tva na osnovu podrijetla, a ne na osnovu neotu\u0111ivih ljudskih i zajam\u010denih gra\u0111anskih prava, te uva\u017eavanja razli\u010ditosti me\u0111u njima.
Nedjelotvornost politi\u010dkih odluka je manifestna. One \u010desto dezintegriraju i dezorganiziraju brojne dru\u0161tvene segmente \u017eivljenja i rada. Ipak, u Hrvatskoj prema mi\u0161ljenju ispitanih, postoje pretpostavke op\u0107ega konsenzusa o potrebi suzbijanja korupcije. Stoga se zala\u017eu za stvaranje dru\u0161tvenih uvjeta za realizaciju onoga deklarativnoga, koje \u0107e omogu\u0107iti sna\u017eno stvaranje koalicije ve\u0107ine politi\u010dkih subjekata za borbu protiv mita i korupcije. To bi onda bila jasna politi\u010dka obveza i odgovornost tih subjekata prema bira\u010dima i gra\u0111anima.<\/p>\n
An\u010di Leburi\u0107<\/strong>, redovna je profesorica na katedri sociolo\u0161ke metodologije, Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta u Splitu. Objavljuje znanstvene radove iz metodologije dru\u0161tvenih i humanisti\u010dkih istra\u017eivanja, te empirijske studije iz posebnih sociologija. Nositeljica je kolegija na preddiplomskim, diplomskim i doktorskim studijima u zemlji i inozemstvu. Urednica je nekoliko biblioteka u kojima se objavljuju metodolo\u0161ke i sociolo\u0161ke studije. Vodi i sudjeluje u me\u0111unarodnim projektima u kojima se istra\u017euju razvojne, kulturolo\u0161ke, medijske, socijalno-ekolo\u0161ke, urbane i dr. teme.
\u010clanica je nekoliko stru\u010dnih asocijacija, te predsjednica Splitske podru\u017enice Hrvatskoga sociolo\u0161kog dru\u0161tva od 2006 god.
e-mail:<\/strong> An\u010di Leburi\u0107<\/a>
web:<\/strong> www.ancileburic.com<\/a><\/p>\n
\u010clan je Hrvatskog sociolo\u0161kog dru\u0161tva i Strukovne udruge kriminalista.\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 <\/p>\n