\u00a0<\/p>\n
Sa\u017eetak:<\/strong> Bilje\u0161ka o autoricama:<\/strong> Marina \u0160trk<\/strong>, studentica II. godine diplomskog studija jednopredmetne sociologije na Filozofskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Splitu. Sudjeluje u istra\u017eivanjima, te objavljuje empirijske radove iz posebnih sociologija. Usavr\u0161ava se u podru\u010dju sociologije mode. U sklopu kolegija Suvremene metodolo\u0161ke paradigme u sociologiji 1\/2 odr\u017eavala je seminare na predmetima \u010dija je nositeljica prof. dr. An\u010di Leburi\u0107 (2008.\/2009). Sudjelovala je na me\u0111unarodnoj konferenciji Na putu ka dobu znanja (2009.\/2010.) u Splitu. e-mail:<\/strong> Marina \u0160trk<\/a><\/p>\n
Empirijska studija autorica An\u010di Leburi\u0107, Marine \u0160trk i Majde \u010cuvi\u0107, pod naslovom Hrvatski \u017eivot u\u017eivo: komparativno sociolo\u0161ko istra\u017eivanje peta je istra\u017eiva\u010dka studija u sociolo\u0161koj biblioteci nakladnika i tiskara Redak iz Splita. Djelo je nastalo u okviru predmeta Sociolo\u0161ka istra\u017eiva\u010dka radionica, \u010dija je nositeljica (ovdje i urednica) prof. dr. An\u010di Leburi\u0107. Njene su\u00adautorice u ovom izdanju su studentice zavr\u0161ne godine preddip\u00adlomskog studija jednopredmetne sociologije (istra\u017eiva\u010dke orijen\u00adtacije) na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta u Splitu.
Predmet empirijskih istra\u017eivanja \u010diji se rezultati u ovoj stu\u00addiji referiraju, bila je kvaliteta \u017eivota gra\u0111ana i gra\u0111anki Hrvatske. Mjerili su se stupnjevi gra\u0111anskog zadovoljstva s razli\u010ditim aspektima \u017eivljenja. Autorice su nastojale u studiji analiti\u010dki pratiti odnose i interakcije izme\u0111u mladih i odraslih koji su u oba istra\u017eivanja (2002. i 2006. godine) sudjelovali kao ispitanici.
Generalni zaklju\u010dci sugeriraju kako hrvatski gra\u0111ani nisu zadovoljni svojim materijalnim stanjem i nov\u010danom situacijom, koju svode na pre\u017eivljavanje. Istovremeno, sva karijerna obilje\u017eja vrlo su konotirana, kao na primjer njihovo precipiranje o mogu\u0107nostima vlastitoga napredovanja u poslu. Dakle, nezado\u00advoljni su svojim karijerama, op\u0107enito poslom kojim se bave i vlastitom obrazovano\u0161\u0107u. Sebe do\u017eivljavaju kao prosje\u010dne gra\u0111a\u00adne, te osrednjima (ni pretjerano lo\u0161ima, niti pretjerano dobrima) dimenzioniraju ve\u0107inu aspekata i elemenata kvalitete vlastitoga \u017eivljenja.
Ono \u0161to gra\u0111ane zadovoljava i \u010dini sretnima, uglavnom su interakcije s drugima, sa prijateljima, kao i dru\u017eenje s njima i njihov dru\u0161tveni ugled.
Sebe osobno, na\u0161i ispitanici do\u017eivljavaju kao skupinu gra\u00ad\u0111ana koja je osrednje obrazovana; relativno poslovno sre\u0111ena i uspje\u0161na; prosje\u010dnih nacionalnih primanja, koja su svakako nedovoljna i premala za kvalitetno \u017eivljenje. Potje\u010du iz neobra\u00adzovanih obitelji, pa ima i nepismenih me\u0111u njihovim roditeljima, kao i onih koji uop\u0107e nisu poha\u0111ali osnovnu \u0161kolu. Prema ro\u0111enju i stanovanju uglavnom su urbanoga porijekla i statusa, te stambeno situirani. Ovo posljednje moglo bi se tretirati obe\u00ad\u010davaju\u0107im s apekta dru\u0161tvenoga razvoja srednjeg sloja u hrvatskom dru\u0161tvu, no rije\u010d je o skupini koja sebe subjektivno do\u017eivljava kao siroma\u0161nu, te relativno nezadovoljnu dru\u0161tvenim aspektima \u017eivljenja i u tom kontekstu \u2013 neperspektivnom.
Na po\u010detku tre\u0107ega milenija, gra\u0111ani u najve\u0107oj mjeri problematiziraju politi\u010dke sukobe u zemlji. Istovremeno ih zab\u00adrinjava ra\u0161irena sveop\u0107a nestru\u010dnost ljudi na funkcijama, a naro\u010dito kaos u \u0161kolstvu, zdravstvu i znanosti. Pravna dr\u017eava, pre\u00adma njihovim mi\u0161ljenjima, tek je utopija. Iz svega toga nesumnjivo proizlazi kriti\u010dka i negativna slika dru\u0161tvenoga razvoja.
Dodu\u0161e, manje od tre\u0107ine ispitanika ipak predvi\u0111a kako \u0107e \u017eivot u skoroj budu\u0107nosti op\u0107enito u Hrvatskoj, biti kvalitetniji i bolji nego prije, po\u010detkom 2000-ih godina. No, smatraju nu\u017enim suzbiti korupciju, mito, prijevare, politi\u010dke veze i malverzacije, nerede, lo\u0161 \u017eivot – hitno i odlu\u010dno.
Kona\u010dno, (ne)zadovoljstvo vlastitim \u017eivotom “na hrvatski na\u010din” uvjetovano je percepcijama (gra\u0111ana i gra\u0111anki Hrvatske) kvalitete vlastitoga \u017eivljenja. I bez obzira je li rije\u010d o poslu, zanimanju, obrazovanosti ili o slobodnom vremenu, obiteljskim ili o dru\u0161tvenim odnosima, kriti\u010dnost je uvjetovana stvarnim i manifestnim \u017eivotnim stanjima, odnosima ili procesima u koje su uklju\u010deni i \u010diji su stvarni sudionici.<\/p>\n
An\u010di Leburi\u0107<\/strong> , redovna je profesorica na katedri sociolo\u0161ke metodologije, Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta u Splitu. Objavljuje znanstvene radove iz metodologije dru\u0161tvenih i humanisti\u010dkih istra\u017eivanja, te empirijske studije iz posebnih sociologija. Nositeljica je kolegija na preddiplomskim, diplomskim i doktorskim studijima u zemlji i inozemstvu. Urednica je nekoliko biblioteka u kojima se objavljuju metodolo\u0161ke i sociolo\u0161ke studije. Vodi i sudjeluje u me\u0111unarodnim projektima u kojima se istra\u017euju razvojne, kulturolo\u0161ke, medijske, socijalno-ekolo\u0161ke, urbane i dr. teme.
\u010clanica je nekoliko stru\u010dnih asocijacija, te predsjednica Splitske podru\u017enice Hrvatskoga sociolo\u0161kog dru\u0161tva od 2006 god.
e-mail:<\/strong> An\u010di Leburi\u0107<\/a>
web: <\/strong>www.ancileburic.com<\/a><\/p>\n
\u010clanica je Vije\u0107a Odsjeka za sociologiju, Povjerenstva za izdava\u010dku djelatnost Filozofskog fakulteta u Splitu i Hrvatskoga sociolo\u0161kog dru\u0161tva.<\/p>\n