\u00a0<\/p>\n
Sa\u017eetak: <\/strong> Bilje\u0161ka o autoricama: <\/strong> e-mail:<\/strong> An\u010di Leburi\u0107<\/a> Marija Lon\u010da<\/strong>r, asistentica je na katedri sociolo\u0161ke metodologije, Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta u Splitu. Znanstve\u00acno podru\u010dje u kojem istra\u017euje i objavljuje je metodologija dru\u0161tvenih istra\u017eivanja i urbana sociologija. Sudjelovala je u sociolo\u0161kim istra\u017eivanjima kao anketarka, intervjuerka, u realizaciji i koordinaciji terenskih faza istra\u017eivanja, te u obradi empirijskih podataka. e-mail: <\/strong>Marija Lon\u010dar<\/a><\/p>\n
U empirijskoj studiji pod naslovom \u201eSocioklimatski utjecaji na suvremeno \u017eivljenje\u201c autorice An\u010di Leburi\u0107, Marija Lon\u010dar i Gorana Bandalovi\u0107 izla\u017eu rezultate empirijskog so\u00adciolo\u0161kog istra\u017eivanja stanovnika Hrvatske, realiziranog 2004. godine.
Uvode\u0107i u raspravu o istra\u017eiva\u010dkom predmetu, u prvom poglavlju studije isti\u010de se zna\u010daj sociologijskog bavljenja kli\u00admom i klimatskim promjenama. Naime, klima utje\u010de na sigu\u00adrnost \u017eivljenja i na zdravlje ljudi, pa je zato va\u017eno uspje\u0161no istra\u017eivati i primjenjivati rezultate meteorolo\u0161kih i klimatskih ispitivanja u svrhu pobolj\u0161anja kvalitete \u017eivljenja u suvremenom dru\u0161tvu.
Ova studija istovremeno manifestira napore istra\u017eiva\u010dica da uka\u017eu na potrebu afirmiranja multi i interdisciplinarnih pri\u00adstupa i povezivanja raznovrsnih znanstvenih subdisciplina i gra\u00adna, kako bi se adekvatnije i op\u0107enito efikasnije usmjeravao dru\u00ad\u0161tveni razvitak. Uostalom, klima predstavlja element svakodne\u00advnice i kao takva, zanimljiv je dru\u0161tveni fenomen kojega je korisno i nu\u017eno istra\u017eivati.
Konstatiraju\u0107i zna\u010dajnu dru\u0161tvenu ulogu klime u moderno doba, autorice su se upustile u istra\u017eiva\u010dki pothvat na repre\u00adzentativnom uzorku (N=6.200 gra\u0111ana i gra\u0111anki) u dvije pri\u00admorske hrvatske \u017eupanije (splitsko-dalmatinsku i zadarsku).
Primjenjuju\u0107i u istra\u017eivanju kombinaciju ankete i inter\u00advjua, ispitivani su uglavnom gra\u0111ani urbanoga porijekla, koji su prete\u017eno ro\u0111eni u gradovima, a ve\u0107inom u njima i \u017eive i to od ro\u0111enja. Dominiraju oni sa zavr\u0161enom srednjom \u0161kolom, a ve\u0107i\u00adna ih se deklarirala kao srednji dru\u0161tveni sloj.
U ovakvom istra\u017eiva\u010dkom dizajnu, bilo je nu\u017eno istra\u017eiti neke aspekte urbanoga \u017eivljenja. Tako su se autorice bavile sta-novanjem, njegovom kvalitetom i uvjetima, zatim su ispitivale neke dru\u0161tvene zna\u010dajke naselja u kojima ispitanici \u017eive. Bavile su se i individualnim aspiracijama stanovnika prema njihovoj prostornoj pokretljivosti. Propitivale su i stavove ispitanika o razli\u010ditim klimatskim i sli\u010dnim utjecajima na kvalitetan \u017eivot, te analizirale razne (urbano\/ruralne) odrednice njihovoga \u017eivljenja, kao \u0161to su mi\u0161ljenja o klju\u010dnim karakteristikama grada, odnosno sela, o ekolo\u0161kim aspektima tih prostora, itd.
Empirijski rezultati istra\u017eivanja potvr\u0111uju da su i mladi i odrasli u velikoj mjeri zadovoljni vlastitim \u017eivotima na indivi\u00addualnim razinama, kao i na kolektivnoj, pa \u010dak i na dru\u0161tvenoj razini. U procjenama dru\u0161tvenih stanja i odnosa u Hrvatskoj, mladi i odrasli razmi\u0161ljaju na sli\u010dan na\u010din. Mu\u010de ih nestru\u010dnosti, neznanje, nered u \u0161kolstvu, zdravstvu i znanosti, siroma\u0161tvo zemlje u kojoj \u017eive, nefunkcioniranje pravne dr\u017eave, vidljivost dru\u0161tvenih nejednakosti, postoje\u0107a nacionalna i socijalna kriza, te\u017enja da se Hrvatska europeizira, te manifestiranje politi\u010dkih sukoba i rascjepa.
Kona\u010dno, u finalnom dijelu studije, izla\u017eu se istra\u017eiva\u010dki nalazi o raznim klimatskim utjecajima (vru\u0107ini, hladno\u0107i, su\u0161i) na suvremeno \u017eivljenje ispitanih gra\u0111ana Hrvatske. Po\u0161to je kli-ma jedan od elemenata koji utje\u010de na razmje\u0161taj ljudi i na gusto\u0107u naseljenosti, razmotrile su i ostale utjecajne elemente, kao \u0161to su padaline, osun\u010danost, temperatura, tlak zraka, te vje\u00adtrovi. Ipak, vru\u0107ina se iskazala kao najutjecajniji element u \u017eivo\u00adtima ispitanih. Osim toga i vrijeme utje\u010de na njihova raspolo\u00ad\u017eenja, emocije i pona\u0161anje. Vanjski atmosferski uvjeti pove\u0107a\u00advaju osjetljivost organizma i poti\u010du ga na psihofizi\u010dke reakcije.
Autorice zaklju\u010duju kako \u0107e biti nu\u017eno u budu\u0107nosti pro\u00advoditi istra\u017eivanja vezana uz klimatske promjene u podru\u010dju dru\u0161tvenih i prirodnih znanosti. Shodno tome, informiranje ja\u00advnosti o svim mjerama unapre\u0111ivanja zdravlja i preveniranja bo\u00adlesti, a u kontekstima potencijalnih klimatskih promjena, za\u00adhtijevat \u0107e visoki stupanj stru\u010dne i znanstvene znati\u017eelje, eksper\u00adtize i prodora u nova i do sada sociologijski nedirnuta istra\u017ei\u00adva\u010dka podru\u010dja. <\/p>\n
An\u010di Leburi\u0107<\/strong>, redovna je profesorica na katedri sociolo\u0161ke metodologije, Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta u Splitu. Objavljuje znanstvene radove iz metodologije dru\u0161tvenih i humanisti\u010dkih istra\u017eivanja, te empirijske studije iz posebnih sociologija. Nositeljica je kolegija na preddiplomskim, diplomskim i doktorskim studijima u zemlji i inozemstvu. Urednica je nekoliko biblioteka u kojima se objavljuju metodolo\u0161ke i sociolo\u0161ke studije. Vodi i sudjeluje u me\u0111unarodnim projektima u kojima se istra\u017euju razvojne, kulturolo\u0161ke, medijske, socijalno-ekolo\u0161ke, urbane i dr. teme.
\u010clanica je nekoliko stru\u010dnih asocijacija, te predsjednica Splitske podru\u017enice Hrvatskoga sociolo\u0161kog dru\u0161tva od 2006 god. <\/p>\n
web:<\/strong> www.ancileburic.com<\/a><\/p>\n
Suautorica je studije Anketno istra\u017eivanje zadarske periferije u studiji \u201eNevidljivi Zadar\u201c (projekt Za\u00acSad, programski paket za GUP, Zadar, 2006).
\u010clanica je Hrvatskog sociolo\u0161kog dru\u0161tva.<\/p>\n