\u00a0<\/p>\n
Sa\u017eetak:<\/strong> e-mail:<\/strong> Sanja \u010curkovi\u0107 Kalebi\u0107<\/a><\/p>\n Ivan Peri\u0107<\/strong>, ro\u0111en 1984. godine u Splitu. Zavr\u0161io je osnovnu \u0161kolu u Omi\u0161u, a srednju Grafi\u010dku \u0161kolu (smjer: Tehni\u010dki urednik) u Splitu. Trenuta\u010dno je student II. godine diplomskog studija jednopredmetne sociologije, istra\u017eiva\u010dkoga smjera na Filozofskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Splitu. e-mail:<\/strong> Ivan Peri\u0107<\/a><\/p>\n Katarina Konsa<\/strong>, studentica diplomskog studija sociologije na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta u Splitu. Suatorica je dvije empirijske studije. e-mail: <\/strong>Katarina Konsa<\/a><\/p>\n
Studija pod naslovom \u201ePogledi na Bolognu s Filozofskog fakulteta u Splitu\u201c \u010dije su autorice An\u010di Leburi\u0107 i Sanja \u010curkovi\u0107-Kalebi\u0107, autor Ivan Peri\u0107, te Katarina Konsa i Marijana An\u010di\u0107 predstavlja rezultate institucijskog istra\u017eivanja koje je realizirano tijekom 2006. godine. Nakon \u0161to su se izlo\u017eile temeljne odrednice i ciljevi visokoobrazovne reforme u Republici Hrvatskoj, a koja je promovirana pod sintagmom \u201eimplementacija Bologne\u201c, u studiji se prikazuju u\u010dinci toga procesa ve\u0107 tijekom prve godine njegove provedbe na Filozofskom fakultetu u Splitu. Prikazuju se svi postoje\u0107i studiji, njihovi studentski kapaciteti i organizacija nastavnoga procesa sa svim detaljima koji je prate \u2013 od na\u010delne strukture nastavnih predmeta i bodovnog ECTS sustava do analize uspje\u0161nosti polo\u017eenih ispita i ostvarenih bodova u prvom semestru akademske godine 2005.\/2006.
U metodolo\u0161ki pomno planiranom institucijskom istra\u017eivanju kvalitete studija na Filozofskom fakultetu u Splitu artikuliran je sociolo\u0161ki pristup. Temeljni cilj ovoga empirijskog projekta bio je utvrditi jesu li i u kojoj mjeri ostvareni utjecaji Bolonjske deklaracije tijekom njezine implementacije u nastavne programe i planove svih studijskih grupa. Stoga su u opse\u017enom anketnom istra\u017eivanju primijenjena \u010detiri (4) razli\u010dita pismena upitnika, namijenjena razli\u010ditim skupinama ispitanika\/-ca. To su bili studenti, nastavnici i osoblje koje je po prirodi svojega posla u izravnom kontaktu s prethodnim dvjema ispitivanim skupinama respondenata.
U studiji se ilustriraju stvarni u\u010dinci i posljedice reformiranja nastavnih i studijskih programa, \u0161to je podrazumijevalo baratati konkretnim stavovima i (pro)cjenama ispitanika i ispitanica koji su bili vezani uz niz istra\u017eiva\u010dkih aspekata. Stoga je taj proces ispitivanja mogu\u0107e odrediti kao quality assessment (QA) i u tom ga kontekstu tretirati evaluacijskim. To zna\u010di da se u tom kontekstu nisu propitivali dojmovi, percepcije ili \u017eelje i potrebe ispitanika\/-ca, ve\u0107 njihove konkretne interakcije, stupnjevane (prema razli\u010ditim stupnjevima intenziteta) i valorizirane (na metrijski valjane na\u010dine).
Temeljna istra\u017eiva\u010dka metoda bila je strukturirani intervju, kombiniran s metodom ankete. Terenska faza istra\u017eivanja realizirana je tijekom travnja i svibnja 2006. godine i to nakon zavr\u0161etka ispitnih rokova i poslije zimskoga semestra. Na razli\u010ditim metodolo\u0161kim razinama ispitivane su i mjerene sociodemografske, obrazovne, interakcijske i kulturolo\u0161ke varijable, a distribuirale su se na individualnoj, kolektivnoj i dru\u0161tvenoj istra\u017eiva\u010dkoj razini. Na studijskoj razini, koja je podrazumijevala fakultetsku, odnosno razinu odsjeka, ispitivani su aspekti implementacije Bologne, te varijabla kvalitete (QA).
Istra\u017eiva\u010dki se uzorak sastojao od svih studenata\/-ica Filozofskog fakulteta u Splitu koji su u akademskoj godini 2005.\/2006. odslu\u0161ali prvi semestar studija, a \u010dinila su ga ukupno 444 studenta i studentice, koji su tada bili\/-e bruco\u0161i\/-ce na FF-u u Splitu i svi su studirali na ukupno devet (9) preddiplomskih studija. Od planiranih intervjua sa studentima i studenticama ostvareno ih je samo 73%, a od onih planiranih s nastavnicima\/-cama ostvareno je samo njih 60%, \u0161to su autorice ocijenile nazadovoljavaju\u0107im. Skupinu osoblja \u010dinili su zaposlenici\/e studentskih slu\u017ebi, fakultetske knji\u017enice i informati\u010dke slu\u017ebe Fakulteta i svi su se oni u 100%-nom obujmu odazvali istra\u017eivanju.
Nakon detaljne analize sociodemografskih obilje\u017eja ispitanika i ispitanica u studiji se u daljem tekstu iznose empirijske generalizacije dobivene obradom rezultata svih \u010detiriju anketnih istra\u017eivanja. Autorice su, naime, njihove empirijske segmente u interpretacijskoj fazi me\u0111usobno integrirale i povezale u skladnu (interpretativnu) cjelinu. Nastoje\u0107i razumjeti i objasniti, a ne samo predstaviti dobivene empirijske nalaze, elaboriraju se prosje\u010dne studentske percepcije zajedno s deskripcijama studentskog i nastavni\u010dkog pona\u0161anja i djelovanja. Zapravo, u \u010ditavoj se studiji interpretacijski isprepli\u0107u prikazi mi\u0161ljenja, stavova i ocjena i studentske populacije i ostalih sudionika i sudionica nastavnoga procesa (profesora, nastavnika, suradnika), ali i ostaloga osoblja (iz studentskih slu\u017ebi, knji\u017enica i informati\u010dke slu\u017ebe), bez \u010dijega bi udjela de facto bilo nemogu\u0107e organizirati i efikasno provoditi reformske zahtjeve uvezene Bologne.
U preporukama istra\u017eiva\u010dica i istra\u017eiva\u010da evidentan je poku\u0161aj da se na koncizan, jasan i pregledan na\u010din iznesu prijedlozi kojima bi se u fakultetskom okru\u017eju moglo efikasnije djelovati, posebno u razvojnom smislu. Tako bi se na temelju istra\u017eiva\u010dkih rezultata ubudu\u0107e funkcioniralo primjerenije onome ili u u\u017eoj korelaciji s onim \u0161to uistinu Fakultet kao takav posjeduje u svim mogu\u0107im smislovima koji interferiraju s izvo\u0111enjem nastave, ali i \u0161ire sa studentskim \u017eivotom i radom.
Konstatira se da \u0107e uklju\u010divanje svih profesora, asistenata i suradnika u procese evaluacije nastave biti dugotrajan i slo\u017een posao. Stoga autori studije smatraju da \u0107e dru\u0161tvenost toga procesa uvjetovati, ali i razvijati su\u0161tinu i kvalitetu sveu\u010dili\u0161ne istra\u017eiva\u010dke kulture u Splitu. Isti\u010du kako je vrlo va\u017eno da se osim (1) planiranja, oblikovanja i provedbe evaluacija svi dobrovoljno i afirmativno uklju\u010duju u (2) izvje\u0161tavanje, interpretiranje i raspravljanje o rezultatima evaluacija, te da konstruktivno (3) dogovaraju i programiraju kori\u0161tenje evaluacijskih rezultata. Iako je nastavni\u010dki kadar na Filozofskom fakultetu u Splitu ocijenjen visokim ocjenama, ipak bi bilo nu\u017eno na razini fakultetskih odsjeka javno raspraviti dobivene nalaze, te donijeti konkretne odluke o njihovu kori\u0161tenju. Primjenjivost istra\u017eiva\u010dkih spoznaja i istra\u017eiva\u010dkih rezultata zapravo je bio jedan od klju\u010dnih ciljeva ovoga institucijskog istra\u017eivanja.
Dalje se predla\u017eu razne aktivnosti na temelju kojih bi se adekvatnije izra\u0111ivali i razvijali institucijski mehanizmi za pra\u0107enje kvalitete, s usporednim determiniranjem mehanizama podizanja razine odgovornosti svih subjekata nastavnog procesa. Istovremeno se na taj na\u010din sugeriraju i mogu\u0107nosti planiranja plodonosnijih i svrhovitijih evaluacija. Zanimljiv je u tom kontekstu stav autorica o nu\u017enosti razvijanja istra\u017eiva\u010dkih mehanizama koji \u0107e dokidati stereotipe o evaluaciji kao sinonimu kontrole, cenzure, mo\u0107i, sankcija, poni\u017eavanja, obrane, konflikata itd. Name\u0107e se, prema tome, stav po kojem bi evaluacijski proces svakako bio inicijator i promotor intenziviranja zajedni\u0161tva fakultetskog bi\u0107a. Taj entitet svakako karakterizira pluralnost i vi\u0161estruko dimenzionirana sadr\u017eajnost.
Na kraju studije nalazi se vrlo bogata, sistematizirana i relevantno tabli\u010dno i grafi\u010dki prikazana sva raspolo\u017eiva empirijska gra\u0111a iz ovoga institucijskog istra\u017eivanja. Osim \u0161to se u cijelosti predstavljaju svi empirijski (anketni) podaci, u prilozima su dani i svi relevantni metodolo\u0161ki aspekti kako bi se javnosti \u0161to kompletnije predstavili svi kori\u0161teni metodolo\u0161ki postupci i tehnike.<\/p>\n
Bilje\u0161ka o autorima:<\/strong>
An\u010di Leburi\u0107<\/strong>, redovna je profesorica na katedri sociolo\u0161ke metodologije, Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta u Splitu. Objavljuje znanstvene radove iz metodologije dru\u0161tvenih i humanisti\u010dkih istra\u017eivanja, te empirijske studije iz posebnih sociologija. Nositeljica je kolegija na preddiplomskim, diplomskim i doktorskim studijima u zemlji i inozemstvu. Urednica je nekoliko biblioteka u kojima se objavljuju metodolo\u0161ke i sociolo\u0161ke studije. Vodi i sudjeluje u me\u0111unarodnim projektima u kojima se istra\u017euju razvojne, kulturolo\u0161ke, medijske, socijalno-ekolo\u0161ke, urbane i dr. teme.
\u010clanica je nekoliko stru\u010dnih asocijacija, te predsjednica Splitske podru\u017enice Hrvatskoga sociolo\u0161kog dru\u0161tva od 2006 god.
e-mail:<\/strong> An\u010di Leburi\u0107<\/a>
web:<\/strong> www.ancileburic.com
<\/a>
Sanja \u010curkovi\u0107 Kalebi\u0107<\/strong>, redovna je profesorica na Odsjeku za engleski jezik i knji\u017eevnost Filozofskog fakulteta u Splitu. Istra\u017euje u podru\u010dju usvajanja drugog jezika, analize diskursa, obrazovanja i usavr\u0161avanja nastavnika te jezika struke. Glavna je istra\u017eiva\u010dica na projektima koje je odobrilo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i \u0161porta te suradnica na nekoliko doma\u0107ih i me\u0111unarodnih projekata. Autorica je priru\u010dnika Jezik i dru\u0161tvena situacija – istra\u017eivanje govora u nastavi stranog jezika (Zagreb, \u0160kolska knjiga, 2003) i oko \u010detrdeset znanstvenih radova koji su objavljeni u doma\u0107im i inozemnim publikacijama.
\u010clanica je nekoliko doma\u0107ih i me\u0111unarodnih stru\u010dnih udruga.<\/p>\n
Sudjelovao je u raznim sociolo\u0161kim istra\u017eivanjima. Suautor je knjige Pogledi na Bolognu s Filozofskog fakulteta u Splitu (Redak, Split). Objavio je nekoliko metodolo\u0161kih eseja. Radio je zavr\u0161ni rad (preddiplomskog studija) na temu Profiliranje Umjetni\u010dkih Identiteta. Bio je demonstrator iz nekoliko kolegija.<\/p>\n
Sura\u0111ivala je kao anketarka i intervjuerka u nekoliko sociolo\u0161kih istra\u017eivanja.
Bila je demonstratorica na Odsjeku za sociologiju. Bavi se sociologijom braka i obitelji.
\u010clanica je Hrvatskog sociolo\u0161kog dru\u0161tva.<\/p>\n