\u00a0<\/p>\n
Sa\u017eetak:<\/strong><\/p>\n Empirijsko istra\u017eivanje \u010diji su rezultati intepretirani u ovoj studiji, uspje\u0161no je realizirano tijekom prosinca 2008. godine. Klju\u010dni istra\u017eiva\u010dki nalazi raspravljaju o svemu onome \u0161to je u ovom projektu istra\u017eivano: (1) Percepcije pojedinaca i osje\u0107anja koja oni intenzivno nose u sebi, a koja se formiraju usljed neefikasnosti raznih politika. Tako se branitelji osje\u0107aju \u201ebespomo\u0107no, bezvrijedno i suvi\u0161no\u201c, umirovljenici se osje\u0107aju \u201enemo\u0107no, nesposobno, nekorisno\u201c, a roditelji s djecom koja su imala pote\u0161ko\u0107a u svome razvoju osje\u0107aju bolno dru\u0161tvenu stigmu koja ih predstavlja kao \u201enesposobne i osramo\u0107ene odrasle\u201c. S takvom dru\u0161tvenom stigmom nije se lako nositi, nije lako svakodnevno funkcionirati, niti biti efikasan \u010dlan dru\u0161tvene zajednice. Osobe s invaliditetom, pak, jo\u0161 ve\u0107e pote\u0161ko\u0107e imaju u fizi\u010dkom svladavanju prepreka u svojoj okolici, \u010dak i na ku\u0107nim pragovima i u vlastitim domovima.\u00a0 (2) Rasap vrijednosnog sustava koji u svojim socijalnim aspektima afirmira iskrivljenu tipologiju po\u017eeljnog dru\u0161tvenog pona\u0161anja na skoro svim nivoima dru\u0161tvenog \u017eivota i rada. Sve to rezultira jednom socijalnom slikom u \u010dijem okviru se ve\u0107ina hrvatskih gra\u0111ana i gra\u0111anki pona\u0161a poprili\u010dno netolerantno, \u201etvrdo\u201c, neosjetljivo na tu\u0111u bol, jad i neima\u0161tinu. Zapravo je uzrokom toga relativno siroma\u0161an i needuciran vrijednosni sustav ve\u0107ine prosje\u010dnih \u017eitelja, a posebno onih koji su direktno vezani uz one stigmatizirane, bolesne i nemo\u0107ne. Na\u0161i ispitanici tu misle uglavnom na dr\u017eavne slu\u017ebenike\/-ce s kojima se svakodnevno susre\u0107u kako bi svoje socijalne probleme poku\u0161ali rje\u0161avati, pa u tome tra\u017ee pomo\u0107 dr\u017eave. <\/p>\n (3) Nepostojanje dru\u0161tvenih uvjeta za ostvarivanje temeljnih ustavnih i ljudskih prava. Prvo, pravo na rad. Svakom gra\u0111aninu treba omogu\u0107iti da radi, ukidati veze i preporuke, kontrolirati i sankcionirati nekorektna pona\u0161anja poslodavaca. Drugo, pravo na stan i normalne stambene uvjete \u017eivljenja. Nije ustvari korektno, niti humano da neki mogu, a drugi ne mogu ostvariti to gra\u0111ansko pravo. Nepravda je da jedan dobije, a drugi ne.\u00a0 <\/p>\n PRIJEDLOZI \u0161to rije\u0161iti i koje probleme popraviti i u kojim podru\u010djima, kako i kojim na\u010dinima, sadr\u017eajima i sredstvima, te kona\u010dno \u2013 tko \u0107e biti glavni subjekti i nositelji tih promjena u socijalnom bi\u0107u grada, istra\u017eiva\u010dice su klasificirale na sljede\u0107i na\u010din: <\/p>\n (1) Zahtjevi vezani uz RAD GRADSKIH SLU\u017dBI svode se uglavnom na povike za legalisti\u010dkim pona\u0161anjem gradskih slu\u017ebenika.\u00a0 (2) Kvaliteta stru\u010dnih i ljudskih resursa u gradskim slu\u017ebama va\u017ean je strate\u0161ki i razvojni aspekt splitske dru\u0161tvene zajednice \u2013 LJUDSKI KAPITAL. (3) Va\u017eni DRU\u0160TVENI PROCESI – komunikacija, informiranje, umre\u017eavanje na svim dru\u0161tvenim nivoima \u2013 nezaobilazne su razvojne to\u010dke socijalne politike grada Splita.\u00a0\u00a0 (4) Povratak OBITELJI kao temeljnoj dru\u0161tvenoj grupi. Sve inicijative koje se ra\u0111aju u obiteljskom kontekstu potrebno je institucionalizirati, dalje bogatiti i razvijati, te financijski pomagati. Neslu\u0107ene su mogu\u0107nosti u kreiranju partnerstva izme\u0111u dr\u017eavnog, javnog i nevladinog sektora sa obiteljima kao klju\u010dnom dru\u0161tvenom grupom.\u00a0 Jedino je s obiteljskom pomo\u0107i mogu\u0107e iskoristiti igru i zabavu mladih, pa kroz te fenomene koje\u0161ta isprogramirati. Tako je istovremeno mogu\u0107e suzbijati ovisnosti, potencijalne narkomanije, alkoholizme i druge po\u0161asti. Potencijalne uzroke nestabilnosti dana\u0161nje obitelji treba istra\u017eivati, kako bi zajednica mogla pravodobno reagirati. Obiteljske te\u017enje, interesi, mjerila i vrijednosti mogu se utv\u0111ivati, razumijevati i obja\u0161njavati samo na temelju istra\u017eiva\u010dkih rezultata i njihove stru\u010dne ekspertize. Kona\u010dno, sve navedeno mo\u017ee pomo\u0107i suvremenoj splitskoj obitelji i njenoj lak\u0161oj prilagodbi novonastalim pote\u0161ko\u0107ama u dru\u0161tvenom \u017eivotu, kao i lak\u0161oj artikulaciji svih socijalnih problema u fazama individualizacije njenih \u010dlanova i \u010dlanica, bez obzira je li rije\u010d o mladima (i njihovolj socijalizaciji) ili o starima (i njihovoj stabilizaciji). Bilje\u0161ka o autoricama: <\/strong> e-mail: <\/strong>An\u010di Leburi\u0107<\/a> Katarina Konsa<\/strong>, studentica diplomskog studija sociologije na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta u Splitu. Suatorica je dvije empirijske studije. e-mail:<\/strong> Katarina Konsa<\/a><\/p>\n Marina \u0160trk<\/strong>, studentica II. godine diplomskog studija jednopredmetne sociologije na Filozofskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Splitu. Sudjeluje u istra\u017eivanjima, te objavljuje empirijske radove iz posebnih sociologija. Usavr\u0161ava se u podru\u010dju sociologije mode. U sklopu kolegija Suvremene metodolo\u0161ke paradigme u sociologiji 1\/2 odr\u017eavala je seminare na predmetima \u010dija je nositeljica prof. dr. An\u010di Leburi\u0107 (2008.\/2009). Sudjelovala je na me\u0111unarodnoj konferenciji Na putu ka dobu znanja (2009.\/2010.) u Splitu. e-mail:<\/strong> Marina \u0160trk<\/a><\/p>\n
1. UZROKE raznih socijalnih stanja i problema autorice vide u jednoj op\u0107oj atmosferi i stanju duha, koje trenuta\u010dno karakteriziraju grad Split.
Temeljne karakteristike toga stanja su:\u00a0 <\/p>\n
S druge strane, zahvaljuju\u0107i medijskoj retorici neprestano se gra\u0111anima slu\u017ebeno najavljuje nadolaze\u0107a sveop\u0107a kriza \u010dovje\u010danstva i u tom se kontekstu socijalna problematika jo\u0161 te\u017ee pozitivno artikulira, a socijabilitet gra\u0111ana onda je jo\u0161 pesimisti\u010dnije intoniran. Neprestano se pri\u010da o te\u0161koj situaciji u zemlji koja nadolazi, o prijete\u0107oj nezaposlenosti, gubljenju poslova, propadanju firmi. <\/p>\n
Branitelji kao posebna socijalna skupina insistiraju na po\u0161tivanju prava i ve\u0107 propisanih zakona\u00a0 u Republici Hrvatskoj. No, neki predla\u017eu zakonsko izjedna\u010davanje civilnih i vojnih invalida, kako bi se uklonile brojne u\u010dinjene nepravde.\u00a0
Naime, koncepcija pravedne i efikasne socijalne politike svakako je maksimalna pravna regulacija svih ili barem ve\u0107ine socijalnih odnosa, pojava i procesa uz maksimalno po\u0161tivanje na\u010dela pravednosti. <\/p>\n
Ispitanici su prigovarali uglavnom njihovom nemaru, predla\u017eu\u0107i da ih se mijenja, da se sankcioniraju njihova lo\u0161a pona\u0161anja \u2013 neodgovornost i nestru\u010dnost, da se zapo\u0161ljavaju novi i mla\u0111i, ve\u0107i entuzijasti. Sugeriraju gradskim slu\u017ebenicima da vi\u0161e rade na terenu i skupljaju informacije, provjeravaju stanje. <\/p>\n
Ovdje se predla\u017ee otvaranje info telefona, kako bi se lak\u0161e i br\u017ee u direktnom kontaktu obja\u0161njavali gra\u0111anima zakoni i njihova primjena. U suradnji s medijima nu\u017eno je razvijati orijentiranost na humanije i realisti\u010dnije, \u017eivotnije teme. Grad mora obogatiti svoje internet stranice \u2013 da budu br\u017ee, informativnije, a\u017eurnije i pune primjera pozitivne dru\u0161tvene prakse, sa vi\u0161e \u017eivotnih i individualnih pri\u010da u kojima se jasno, toplo i ljudski ilustrira kako su rje\u0161avali svoje socijalne probleme. Sporosti birokracije treba dosko\u010diti i tako ubrzati rje\u0161avanje socijalnih problema. Ta\u00a0 \u201epreglomazna i spora ma\u0161inerija\u201c mora se modernizirati i umre\u017eiti, kontinuirano educirati i osposobljavati za javni rad i djelovanje. Njena posebna dru\u0161tvena uloga mo\u017ee se oplemeniti u suradnji i partnerstvu s javnim i civilnim sektorima.
Brojne nevladine udruge iscrpljuju se i me\u0111usobno ne sura\u0111uju, pa nisu niti u mogu\u0107nosti efikasnije rje\u0161avati socijalne potrebe svoga \u010dlanstva. Svi zajedno mogu se ujediniti pronalaze\u0107i one koji varaju dr\u017eavu i svih nas, koji prijavljuju samo minimalce i varaju da bi dobili dje\u010dje doplatke i sl. Istovremeno animirati i uklju\u010divati mlade u rad civilnoga dru\u0161tva, ali i odrasle \u2013 npr. u akciji prikupljanja pomo\u0107i ili skupljanja hrane za ugro\u017eene, stvaranju vi\u0161e prostora za dnevni boravak invalida, posebno mladih, uklanjati arhitektonske barijere da se mogu sami kretati po gradu, organizirati Akademiju za tre\u0107u \u017eivotnu dob u kojoj bi se umirovljenici obrazovali, provodili svoje slobodno vrijeme, organizirali te\u010dajeve za ra\u010dunala, likovne radionice, plesne radionice i dr. Omogu\u0107iti svima slobodu kretanja u urbanom prostoru. Invalidima graditi prakti\u010dne pristupe, rukohvate, posebne prostore za mlade sa sportskim rekvizitima, da im grad pokloni jednu sportsku dvoranu, otvarati glazbene vrti\u0107e, organizirati razne treninge za invalide, plesne te\u010dajeve, da logopedi, kao i fizioterapeuti i dr. potrebni stru\u010dnjaci dolaze na ku\u0107na vrata, da netko to organizira za invalidne osobe, jer je nemogu\u0107e dobiti termine za tretmane, zatim organizirati i zaposliti osobnog asistenta za \u0161kolu koji bi pomagao u u\u010denju ili kretanju gradom i do \u0161kole.
Mogu\u0107e je planirati takve i sli\u010dne konkretne dru\u0161tvene akcije s nevladinim udrugama u smislu pobolj\u0161anja socijalizacije djece, mladih, osoba s invaliditetom i njihovih potreba za osobnim pomagalima. Korisno bi bilo konkretnije istra\u017eiti \u0161to kome treba, odnosno kontinuirano raditi analize, istra\u017eivanja, a ne otprilike planirati financije i ljudski anga\u017eman bazirati na slu\u010dajnim volonterskim inicijativama. U partnerstvu bilo kojeg tipa bit \u0107e nezaobilazna sociolo\u0161ka empirijska istra\u017eivanja, kontinuirane sistematske analize i evaluacijske studije. Njihovu realizaciju treba planirati.
Naime, i ovaj empirijski projekt je pokazao koliko je nu\u017ena komunikacija s javnostima, koliko su gra\u0111ani nepovjerljivi, zatvoreni i frustrirani i u kojoj mjeri je neophodno istra\u017eivati kako bi se ba\u0161 ti i takvi dru\u0161tveni odnosi uspje\u0161nije razvijali. Zapravo, na\u0161 prosje\u010dan gra\u0111anin Splita nije socijaliziran u tom smislu, nije osposobljen za otvorenije interakcije. Nedostaje mu komunikacija toga tipa. Samo u takvom neposrednom kontaktu sa istra\u017eiva\u010dima koji su osposobljeni da slu\u0161aju, da bilje\u017ee to \u0161to \u010duju, da interpretiraju i obja\u0161njavaju to \u0161to su \u010duli, da razumijevaju sve to i kona\u010dno predvi\u0111aju na temelju svega toga, \u0161to bi trebalo popraviti, urediti i usavr\u0161iti na op\u0107u dobrobit i zadovoljstvo cijeloga Splita.
S druge strane, Gradu i njegovim stru\u010dnim slu\u017ebima nedostaju empirijski podaci toga tipa i sadr\u017eaja, putem kojih bi mogli prepoznavati \u0161to se uistinu u Splitu zbiva, kako se razvija javno mnijenje, \u0161to ga ti\u0161ti, \u0161to mu odgovara, kakve su mu percepcije, \u017eelje i interesi. <\/p>\n
Istra\u017eiva\u010dki rezultati u ovom projektu upu\u0107uju na sljede\u0107e empirijske generalizacije:
– Obiteljsku bremenitost (sada\u0161nju i budu\u0107u) socijalnim problemima mogu\u0107e je uklanjati anga\u017eiranijim pristupom njenim potrebama i realnim mogu\u0107nostima. To je mogu\u0107e posti\u0107i prvenstveno razvijanjem originalnijih i novih usluga, koje \u0107e se temeljiti na druga\u010dijim i kvalitetnijim procesima informiranja gra\u0111ana.\u00a0
– Bit \u0107e nu\u017eno kreirati novu javnu politiku u vezi pru\u017eanja socijalnih usluga obiteljima, kao njihovim klju\u010dnim nositeljima i subjektima.
– Savjetovanja i edukacije, kao temeljne usluge podr\u0161ke obiteljima dalje razvijati, objedinjavaju\u0107i sve \u0161to se u tom kontekstu u gradu doga\u0111a, planira i programira. Pritom je mogu\u0107e ostvarivati plodniju suradnju s javnim i civilnim sektorom, u kojoj \u0107e obitelj kao glavna nositeljica ve\u0107ine planiranih aktivnosti biti zna\u010dajan prostor kultiviranja, oboga\u0107ivanja i pluraliziranja potreba pojedinaca i posebnih socijalnih skupina.
– Ve\u0107ina ispitanih \u010dlanova splitskih obitelji nikada ne sudjeluju u \u017eivotu svoje lokalne zajednice. Ovdje se gradskim slu\u017ebama ukazuje naro\u010dito konstruktivan urbani prostor u kojemu pojedinci svakodnevno \u017eive ili rade. To su njihovi kvartovi i kotarevi, \u010diju organiziranost gradske slu\u017ebe mogu iskoristiti u smislu promicanja kvalitetnije i dosljednije socijalne skrbi. Tek se na tim punktovima mogu utvr\u0111ivati potencijalni korisnici socijalne pomo\u0107i, registrirati kori\u0161tenje te pomo\u0107i, programirati efikasnije i plemenitije socijalne akcije, itd.<\/p>\n
Organizacije socijalne skrbi zapravo se ne mogu u cijelosti savr\u0161eno specijalizirati u funkcijama koje je neko\u0107 obavljala obitelj. To im ne\u0107e uspijevati, pogotovo ne ulaskom u kaoti\u010dnu postmodernu i druge varijante globalizacijskih, eurointegracijskih i inih dru\u0161tvenih procesa. Onda \u0107e, naime, dru\u0161tvene funkcije toga tipa slabiti i mijenjati svoju orijentiranost. Mijenjat \u0107e se i obiteljski kontekst djelovanja.
Sa takvim potencijalnim promjenama, Grad se mora nositi, planirati svoj razvoj i promi\u0161ljati potencijalne negativne posljedice. Perspektivnija je okolnost \u0161to se obitelj, bez obzira na svoju definicju, vrstu ili tip, do sada pokazala kao izrazito dinami\u010dna struktura. U tom smislu svaka konceptualizacija socijalne gradske politike mo\u017ee ra\u010dunati na njenu uspje\u0161nu i relativno funkcionalnu socijalnu kontekstualizaciju. <\/p>\n
An\u010di Leburi\u0107<\/strong>, redovna je profesorica na katedri sociolo\u0161ke metodologije, Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta u Splitu. Objavljuje znanstvene radove iz metodologije dru\u0161tvenih i humanisti\u010dkih istra\u017eivanja, te empirijske studije iz posebnih sociologija. Nositeljica je kolegija na preddiplomskim, diplomskim i doktorskim studijima u zemlji i inozemstvu. Urednica je nekoliko biblioteka u kojima se objavljuju metodolo\u0161ke i sociolo\u0161ke studije. Vodi i sudjeluje u me\u0111unarodnim projektima u kojima se istra\u017euju razvojne, kulturolo\u0161ke, medijske, socijalno-ekolo\u0161ke, urbane i dr. teme.
\u010clanica je nekoliko stru\u010dnih asocijacija, te predsjednica Splitske podru\u017enice Hrvatskoga sociolo\u0161kog dru\u0161tva od 2006 god. <\/p>\n
web: <\/strong>www.ancileburic.com<\/a><\/p>\n
Sura\u0111ivala je kao anketarka i intervjuerka u nekoliko sociolo\u0161kih istra\u017eivanja.
Bila je demonstratorica na Odsjeku za sociologiju. Bavi se sociologijom braka i obitelji.
\u010clanica je Hrvatskog sociolo\u0161kog dru\u0161tva.
<\/strong><\/p>\n
\u010clanica je Vije\u0107a Odsjeka za sociologiju, Povjerenstva za izdava\u010dku djelatnost Filozofskog fakulteta u Splitu i Hrvatskoga sociolo\u0161kog dru\u0161tva.<\/p>\n